Korero Whakahaere ki a Ruitana Hatihana, R.E.
I te wiki kua pahure ake nei i korerotia tetahi mea whakapouri i te ngakau. E Meinga ana ko taua rangatira taitamariki i whakahnatia nei rato i ko nga lioa kua ma mai i lo nioana mo kana If kino n n;:a laay.ala i l.ili* noi i lo lalmrilanga o cii. i I'akolia. I Kile tana puko i It! linnira laliuii, i lioki ki to I;<11u;i o tana linn;.;a, I.ihai i lalniri alii. Ki:u al:i lii'nliia o nialon nga r,n*. v i Una pitia mai, kna ala wliakaaro nialon ki nga roiiLjo it korcrolia ana, a, o mca ana nialon ko lo pono kci n»a knpn i imiri mai noi. Ho kororo intnrn enoi, oliara i lo knpn wliakapao kail. Km: pnla mai to kororo ki a maloti, (era In; kaipnko .Maori, ko '-To I'aua" lo ko 'IV Wliaranpo lo pono, iv,"o mai i \Y)iaii!»ariirn ki Akarana, kilo una i lo puke o IV lialiliana, o anija ak<! ana In lakoro, o pupnri ana lanjjala kilo takcro o lo pnko- I'. Ki-ri ana to lian, c liilii ana to ngai'ii, ko lo niainii;,'ilaii!;n o (ana pnko ki riinga kilo mala ole ka ata kill'.'), »;;aro noa ilio i lc lakanga ki to whawliarnlani;a o lo moana. Tula pn alii a "To I'aua" inci lc mca ka lanijona lc o (ana (iiinija, l;a lala ia kilo mate. li inoinga ana,kilo arawalia ako ho. pukelalinri.lo. mca o liapaliapainita ia o lc ic'arli, kna kokii'i alii a "To L'ana" ki nitia. Sa konei, ka karanga ako a i'nkorolm kia whakaliokia, otiia, iuliai a 'l'o Wliai'anpo i \v!iakaac, mca ai lana langala. " Kaliorc, ka laliiirilana.ki lo mca ka liokia whakarona alii ana tamjala ra, kia male, an;.;a ana lo roro o lc 'To liana' ki Okalm. .Nolo. korcrolan;jra ki ii.na langala o Okalm. w!::i-------kalic ana rahrn, mca am ana ki a "I'o V. !ialanpi) raton 1,0 nga hoa kia liaero raioa, k : a roro, kci lie i lo I'akclia. I 1010 i !>•»;» lukiwa o rcro liacro lici o malakilaki ana nialon ki njja malii pai o n;;a luia Maori,a, koana hum o liroliia pailia a na, o. panaiiia ana ki lc •' K a roro" kia ai ic lokomalia. Kiliai i malm iiija kororo wliakakito i lo arolia n nga langaiii .Maori ki lo p:iko lalmri, kilo wliakaoia mai i iiga langala, i era i to lona ko lc me.i c korcrolia
nei.nui alu le panga ote pouri kite ngakau 1110 lera kino, lieiua koliuru lioki lera. Na, ekore e aliei le whakarero 110 a nga kororo 1110 tcnei lie. Kite 1110:1. ka lika le panni i nga pai e kitea ana ki nga langalu Maori, ka lika lioki kia panuitia nga kino, kia rongo te 111:1110 i nga lika, i nga lie, i nga kino, i nga i pai. Mei whakangaromia nga lie, panuitia ana ko nga pai anake. ko matoii le lukiiiiga iho,uo te mea, ko le likanga lenei o te nupepa, he pelii i le he, lie whakakile i le tika. Khara i le lianga nga tangata tokonialia i whakarerea nci ki a ruku rere ki le male! lie nui nga tauira ole mahi arolia o tc tangata Maori laia laia ki o inaiou ra* rangi;—ki te whakaora inr.i i nga I'akoha i tc moana, i te mea, e lata ana ki le male, a, ko ana rongo pai o ta ralou arolia kua waiho liei hariuga 1110 konei, kua wailio hei miliaro 1110 nga iwi o lawhiti, nga wlienua ke. He mea liaere nui la inaiou whakapainga 1110 te arolia ole tangata Maori, be mea whakauru lana panuiianga ki le uiii; waihoki, e whakaaro ana matoii, me liaere nui te korcro 1110 tenei kino wliakahara o le tangata Maori. 15 rongo ana matoii ko nga tangata Maori, i korero ai a le \\ haraupo ki tana whakarerengai nga l'akeha,— ko uga tangata i rongo ai ki lana korcro, 1 whakaho i a ia. Ko le timalanga lenei ole kino penei kua rangona e malou, a, e mea ana, me muni i konei lenei nialii, me wailio lenei liei whakainutunga rawatanga Ekore ano lenei mea e korerotia i konei, me k aua te nui o lenei lie; ko ta matou a mea uei kaua le kino c whakangaroinia, oliia me panui ngatatahi me le pai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530811.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 121, 11 August 1853, Page 3
Word count
Tapeke kupu
719Korero Whakahaere ki a Ruitana Hatihana, R.E. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 121, 11 August 1853, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.