TE TORONGA O HANA HORI HE KAIPUKE UTA TANGATA.
(No te "Karere a-wiki.") Ko nga tangata i mahue atu ki runga ki a Hana Hori, te puke i toro nei i te ahi, nui atu te aroha o te tangata ki a ratou, i to raloti matcnga kino. I pa te alii ki tenci puke ite Kirihimctc; c rerc ana te puke ra i Niu loka ki Ilcwapiiro. Ktia (atari nintou ki tc rongo puta mai mo nga inorehn, otira kahorc, no konn hoki i whakaaroa ai, kna mate kaloa nga tangata 51; koctahi iparcho i to ahi, ko chinu i mate ki tc moaiia. Ko tc hunga i whakaorangia mai i to puke c toro ana, na tc Orano i kawe ki Hawca. I mea ana tangata i ora mai ra, ko ctahi ano o ratou i makuc atu ki runga ki tc puko e ka
ra. I I«■ t:111i nupepa i mini ilio, i whakau Ll te Tenia, o ;ii in laua popa, i tulaki lo puke ra ki a to Keaopuku, e kawea ana ki Hawea nga langata i wliakaorangia mai i liana Hori, le puko i loro nei i te alii. No le uinga Un kiloa ko to Onmo to kaipnkc kawc i ana (ang.itn ko KoiM'puku to ingoa o 1c tangala nana (ana puke. \o konci i m.itauria ai kalioro poa i ora ic liunga nialiuc aln. Ho pnkc .Marikcna n le liana Hori, no roira Ic ala nialau ai to kai Iniiitulii kaipuke kilo tikanga o tana rcronga; kuare ana uga langata moa puke i Weminila ki li'iii'i waka. V. atalirohia ana nga kaipuke, me uga tangala o nmga e nga kai nialii o iu moa, i' nolio ana ki uga awa c rrre alti ai ana puko; ko lo moa ia, kaliorc, o lukua alit ki nga lumiiaki o lo mahi. nga kororo u nga kai tilii'o. Ko uga l.orero onoi kua rangona* cniana ;—I to 2i o Noliciiia, ka uianii atu a liana Hori i llowapuiu, o aim ana ki Niu loka ; 2."> o nga kai nialii, ko nga tangala eke kail, 127, lie tano, tw wahino, lie lamariki. No Airangi ana langata, lie liungn rawakore. 110 kai to nmga i tana puko, lie liiiui lie liinti ko, liolioro ki (c ngiha, c | lucingaaua na laua liinn ra i torn ai tc puke. I te wlinkawliiiinga i (o nioana nui, ka 1 paugia c nga hail pukorikcri, laupapalu lonu ki nga ngaru o te inoaua, a i to 21, ka kiloa kua loro te puko. N'a tc nui o te pongore e pula ake ana i lo rin i kiloa ai kua ugilia ake (o alii, a, no te imiiiga o tc kapura, ka linia nga tangal.i ete \yolii. Ka piila lio liau nui i kouei, a, ka olio rorc le maun o to tini, pera me to uiatoiiga nui i nmga i a Amnliona, (lo kaipuke i laia ra nga nga kororo ki le Karere Maori i lima ai.) Ka paliuie olalii liaora, ka puta a tc Orano, ka whakalata a PeneWaili ki le wliakaora i to liunga o auo ra, otiia, kiliai ano i luku pit alu, koi toro lioki tora. I paugia etc liau nui a te Orano i lima lata am o te kitcnga i a liana Hori; lore alu ana nga poli, pakarukaru ana nga ra, no rcira lotaiii walii ole lie, lo ata ngaliau ki (e wliakaora uiai i nga t angala ra, i rtinga i a liana Hori. Kotahi ano poti i man kite Oranga, lie nieroili nei, moa ai nga langata ka luiripoki ra nei i te ngaru c lulu ra Ic lieihei, ka pakaru ra nei ite latin o nga kaipuke. Nawai ra ka lukiiliikna le poli, a, no tc moa i mataku ki le wliakatata rawa alu, ka poke nga tangala o l o puke wera ra kilo inoaua, a, ka toia ake kite pnti. F.rita le kau o nga liaora i maliia ai lonei moa wliakauiataku, i roto i 'onoi lakiwa, eono le kau ma wlia o nga liokinga ote poli; ko nga langala i whakaorangia mai i roira "G; ho kaulioo. olalii, ko etalii lie liunga i ckc kau alu. Kiliai matoii i ata rongo kite nica i kore ai tc ora (e liunga i maliue atu ki rtinga kite puke wera ra. K meinga ana crua le kau ma ono i mahnc atu kite puke wera, tokowaru i male i te pongorolanga ole alii, Ic kau ma wliilu i uinlc ki tc nioana. Otira, ua wliakaaro lalnu ki le lino i rcira ki le liau, ki le ngaru me ara atu liioa, ka iiiiliaro talon kite wliaka.">ranga mai 010 lini Kalioro auo niatou i kite noa i to pukapuka i lauia u\ le lunvga ora mai i laua puke wora Kalioro ano i kiloa le pukapuka latau i nga ingoa o lo liunga i mate, otira, c meinga ana ko nga maliia lane, mo. nga matua waliino i matcmalc, ko nga tamariki i ora mai. Mr.j paki le moana, ka lata am a te Orano ki i( 0 puke toro ra, penoi ka ora mai pea etalii afrij, o ratou ; ko lenei, lie nui ano nga kunii wliakawlietai o te tangala kilo raugalira 4> to Orano, mo laua nialii arolia nui ki ana tangala. Ko nga liaora i rerere ai ki tc t.ilia o ic kaipuke wora ra 50 o nga liaora. l'ata ana to alii ki laua puko i nga lalia kaloa, a, ile rcronga keianga ole Oraiin, ka lata, ka tololiu. Ka rore mai ato Orano, a, Jlawea, (iiktta ana nga tangala kinta. Nui alu to ratou mate, a, ntit alu (e wliakaarolia ki a ratou. I liomo atu o ivtou rawa ki Ic inoaua. a lokomalia nga wliauaiiuga mate ki te wai i tangiliia e ratou Ko nga kai wliakawa o Hawoa i lino nialii ki tc kohikohi mca mo rulou 4001. ra nei tiei hokoluiko moa mo taua liunga i ora mai ra i le male kino.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530728.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 120, 28 July 1853, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,002TE TORONGA O HANA HORI HE KAIPUKE UTA TANGATA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 120, 28 July 1853, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.