He Koorero Mango.—Tera tetahi korero miharo, na Pene Warihi, mo te oranga noa. tanga o tetahi hunga i te mango. Tera he kaipuke kawe hoia, rere ana i te tahataha o le wlieuiia o Paniora. Ko lelahi o nga Apihao ana hoia, e tu ana i tc papa laknlakahi,c wliakawliirinaki ana ki (epakaiahi, e korero ana tana rangalira ki (ana wliai-a-ipo. Ko (ana koliro i whakalaba atu ki tc langalara, ki le imam pukapuka, no le pcipeinga ole puke ra ka laka Ic wahine mianu ana i le 1110:111:1 i nga kakahn, lerc ana wha. ka-te-kei. llohoroanaic peke o te Apiha ra k\ tc uioaua kilcwhaknora i lana whai-a-ipo, hopukiaaua, whakakaiiria mai ana Ki l<> |iiik<> i;i. Kaliikulukua ngara i kouei, ka hacie ka wha. kahekea he poli, a oho whakaivre nga tangala ole puke i te kilenga atu o lelahi mango uui, e kail mai ana ki le ngau i le huiiga ra. Ann ana nga langala ole puke, lohuiohiiugia ana te mango ki (e Apilta c nianu ra i le moaiia raua ko lona whai-a-ipo. Ka kite tana Apilia, ka lala le mango ki tana taba, ka pohutu i rolo i le wa ka wbakakarekarea le tai kia oho ai laua ngolii. Ka oho i kouei tc tnango ra, riiku
ana Ki ic takere oto puke, ngaro alu. Na le ia i kiipore ic liunga ra, a, ka liacrc ka lata, kite talia o(c puke, inaniata! ka puta ano ic mango. Ka whano ka liuri ako te kopii kilo ngau iic hiuiga ra, ka rorc ilio letalii lioia i to puke 1110 to poueli ko tali' ano kilo mango ra, marokc iTangeliangO poa, loroiigi am, puta rawa ako kua eke to tukuloru kilo kaipukc. Tic .Al.ua o tet.iiii Manc 1 uga niarama orua ka paliurc akc nei, i lo liacrenga atu i Taka Korolii ka kilea o liacrc ana tctalii ■ wiliara mo to kioro i te inangai, o rcre liacrc ana ho manii i roira, lanlau ana ki ruiiga ki I (ana wiliara liiuotimo ai, taugi ai. He tini I nga laliiiriiaiiga o tc wiliara ki to i wliai atu ki to 111:11111; no tc taonga atu ki tc walii larii i.le lalia 0 to ara, ka whakarcrea Ic kioro, ka liacrc wliakamuri ki to tatau ki to nianu ra. No to mcatauga o te-wiharcrki Ic ngau i to manu.ka roro akc lera,a ka iAh kc atu ki to talia o lo kioro taugi ra, na to langi poa o to kioro i arolia ai te 111:11111 ra. Kiliai i ala lac alii 10 liunga i tirohia ai tenci iiioa kua lorcngi ko tc wiliara, 1110 te kioro ki rolo ki tciahi rua i lo parcparc. Na ic malaku |ip:i, ua te mate ra nci ole kioro le olio (alii raua ko loua lioa, ko to nianu ki le wliakanra ia ia i tc inangaiolewiliara. No lo lacnga o nga langala titiro, kiliai i roro ko (0 nianu, liipokopckc ana i roira i ruiiga i nga rakau o lo laiopa, nui alu lo langi, lie wliakaolio poa kia whukaorangia o uga laugala lo kioro ikaliakina ra. Tc: Tonr.NfiA o tk Knii.—E kilea ana k nga liuaralii poke alu i lo pa, tolalii langala luia nui, kiriparauri, c kawekawon hacrclia ana laua huripara, 1110 to poke i runga. Taliariliuri ana laua laugala ki to tirotiro i laua kuri, o koltii liaere ana i rolo i nga tini walii o roira. Ko nga hokinga inai o laua kuri ka man mai i 10 inangai tolalii mca mo rolo i lo poke o tana raugalira. Aliialua rawa ako, ka ki Ic puloa 010 langala ra, kawo lonu alu ana mca kilo kai hoko takiloru takiwha to hereiii 1110 ana wlicna i koliikohia mai ra, ana riro alu k (e kai lioko. Ko lo malii louei ole langala 010 kuri lioki. Oliia, i nga (akiwa eua ai, o niangorc ai ra nci lo laugala ra, okoro laua kuri o maitgerc o malii lonu ana tei'n. Ka roro liacrc lo kuri ra, ki tenci walii, ki (era walii, kopiko mai, kopiko alu, a, 110 ka lupono una ki to wlioua ka liokia ki tc kaiuga ki tc whakalakolo i laua mca ki uga wao otc raugaiirn. Ko laua malii lonu lenei.— Xupcpa no J'etili. "WIIAKAIUrSGATIUATANOA O TK Hu.NT.A Wiiakauai'.—l nga lure 010 wlionua o Hll- - ka 110 a nga waliiuo whaha.iau ua niarenalia ki to lane rangalira ; ka miilu i roira ' tona taurckarokatauga ; otira, ki tc mca, ka marciialia lie waliinc rangalira ki tolalii tauo laurekarcka, ko roira, taurckarcka ai to waliiuo rangalira ra. I roto i ana ra, ka puta lolalii o nga laurekarcka wliai rawa o Kaunili Ilcrcnictui kilo karauga alu ki aia kia wkakakaliorctia to taurckarokatauga o tana tama. Ho wliai-a-ipo lo tana lama ana a, kiliai laua koliro i pai kia laurckarckalia ia i to uiocnga i laua (amaiti. Kuant to kail 111:1110 ruparo i karangalia c tc maliia o laua tamaiti mo to wliakarangaliralanga o laua lauiaili; -wliakaac lonu atu tc Kauueta ki cuei ulu, mca alu ana ki laua laurekarcka ona kia kawea mai nga moui. Hiro lonii, alu nga moui, luliiluliia lonutia ilio uga pukapuka 1110 lo wliakarangaliralanga akc o laua lainaili, riro alu ana kite madia O;"'langala ra i runga i to ugakau liari, nica'Vi laua Kaiiuala ko ia, ko laua Kaunala, kia wliakaurii ki tc mareualanga. No to uiuiiinga ole niarenatauga, ka araliina alu laua waliiuo ki le wliareo tana laliu, etc Kaunala a ka lioatu ki a ia i runga i le papa liiihva lie karalie waina (akaia ana (c iwa to kau niaiio o ngaruparo ki rolo ki nga ptiawui i licrca. I wliakaaro nui lo Kaunala ki ana laurekarcka wliai rawa ; oliia,. kiliai ia i niauawapa ki o ralou moui.— S'ya Alma i) llciiiiuiim no Piparu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530630.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 118, 30 June 1853, Page 4
Word count
Tapeke kupu
965Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 118, 30 June 1853, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.