Hr Am i te Moana.
Na to rewa rua, na Ereua i u mai nei i te Nariha, i kawe mai i te rongo, i pau nei i te ahi, te Mahema Ha, i te 19, o Aperira. He kaipake rere mai tera ki Niu Tireui, ko lo nlansa in, mo I'oiieko, mo Whakalti, 1110 Otakon. l\ii tonii lo roic o lo puke ra, a, if is o ra, ka kiica o 10 kai maiaara ka poii;?ei'o If alii i 10. iltii langohiu ana nj?a laupoki o If kcaliu, olir.i, kihai i kilca lo lakcnifa akf o If. alii, ka nni liacre (0 alii ra i koiifi, rokolianga ilio In; nni If v.aro, lc la, If pili. lc litiiii, nif ara alii 111 -a poaoi , raid i If kaipnkc. wliaka lo iliu, 110 knuoi, ka inpaio ii;,'a laugala me akf pea ka paku a I'iilo o If pake i ana nioa wliakainalakii. Iva wliakaaroa i konoi kia liliiia 11;-? 1 kuwalia kfi pula alii n;.?a liati ki rolo ki lc riu. Ko If ri!rii;,'a Ifiii'i o If kaipnkf i icira i I ° ralilura, ko If roniliira 11-S = K. Kit hia i koiini If i!m o If kaipiiki; o I'onoi Whiii-i wliaka-10-Tuaraki, nif koiv ra nci c lulalaki ki nt?:t pnkf rciv mai ki nt<a whom, o leiifi nioaiia. I hum ia ki If kalioiv: c Inlaki ki lc puke roic 116 a ka anga lana |>uk(! ki lo koni o Hiusa Hon, Horn ran macro lo niamao o ia kainga. No koivi, ka nni lo ahi pniigoio lomi, kiliai i taca lo 110110 i icira e n;_;a langala o If iliu, liaoi'f akf ana raloii kilo kfi ki If walii paoa I; ore ; kna pa i koiici if alii ki if la. Kim pa i k< i If alii ki If rowa o 11111:1, a, ka lala ka liinga, 110 kottci kiliai i lika kia wliakauuia lo ra 1110 rnni?a i lana rowa. Kiima lc ka\i o nga' langala i nolio wehi noi i lc puke a, lac 110 a
ki le l!) o uga ra o Aperira. No le pan;;a ole alii ra, he r.iilii kali le kail o uga laug.ila inea utaroke liei. Ilakoti it; peko railii l.i leparemela ole kei; Lo clahionga kai i rolo ile toa l-.iliai i laea am. No le I!) o uga ra ka pnla le rcwa rna a Krena, la'- lomi alii ki le puke e kara, utaiua kaloatia ana uga l.mgala ki rimg.i, a. ka hi (0:1:1 i reira ao le ra. 1 aiea le raugulir.i. me ng.i kaiilioe, ki-i haere l.i le puke ra mo Lore ra nei e laea to linei le alii, olira, kihai i lata (e poli ile lill'i ole heihei ole nioana linrihiiri liimii le pnki; ra. .Mini lala iho o lenei La whakarerca le puke ra. .No konei ka pllla lelahi alll puke, a ka lono kai a le laeua i laua puke kia ora ai tana inaniiwhii i Olira lika louu lera, l.iliai rawai v.hakahoa ki li' puke ra. Whakailitia ana le kai mo uga laugala ole laena, a, no le taenia tuai ki lenei awa, ka lukna ki li' aid (e v.ahi puaka, kau ra nei, Lo le paiiuga lera. ho ngi in:;<i;i eiiei o uga laugala eke noa o laua puke; Lo uga laonga, mi' n:;;i l.aka'in katoa i ugaro alu ki le wai :Ko stoto I'el.ciia, NO 'l'e ileware me lona luia, ko Te Morn me tini:i hoa, me nga lainariki lokolorn. ko 'le lialihi, Meav.aii, ko Te Malihi. Ov.ara, Lo Te Mele, Lo Te Horatia Nnlii WirK.oiia, Lo Te Wirihoua me loaa hoa, LoMllii llnri, ko Te I'.uicra, me lona hoa, me nga laiiiariki lokowliilu, ko le ilarihi, me lona hoa, mile lanriili. ko .Meri Xauia, ko Aid Wiiv.mi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530616.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 117, 16 June 1853, Page 2
Word count
Tapeke kupu
629Hr Am i te Moana. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 117, 16 June 1853, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.