TE TAHURITANGA O TE REWA TORU O TE "WITIPI"
(No te "Nui Tireni," Mei 7.) E pouri pu ana o matau ngakau kite tahuritanga o te Witipi ka pannitia nei e matou. Na Te Raiti raua ko Te Kereama tenei kaipuke. I Hahuri ki Kaipara, i te Ratapu i te 21 i; Aperira. K'o nga korero euei o lana tahurilauga na le Haiigalira, na I'euei I'uriihi: Xo le 20 «> JVpuere ka u a le Wilipi ki Kaipara, i rrrcalu i I'oi llakcuo. lie rakau te mea i rere ai le kaipuke uei ki Kaipara. Xo le lomonga i le rakau kaui. i le kapia hoki, i Mangawharo le kaiuga o Te Haleue, ka hulia le puuga i le Halapu i le 2i. ka haere ka pakoa le lai i reira ; l.e Tuaraki le ban, e inariuo ana le moaua i runga i nga laliuna. Ka lae ki le riteuga ake o nga lalilllia, ka luii'i le hall ki le luaiirii. Xo kouei ka reia ko to rolo awa 10 . wliungauga te holiouu. Ka male le hau i kouei ka larukeruke kau le iiruugi, kihai i taea le wlmkalikalika (e ihu. K limn ana le lai i kouei ka peipeia inai e le ovarii, ka lacki le ion»;i wliangauga te hohoiiu ole v.ai. Ka lukua te puuga ka whakaliorohoroa le iiiekamcl a, a. rua le kau ma rima wliangauga. .Mum rere le inekaiueka i kouei, ka lukua ko lelahi punga pakaru limiii alu lera, iiiaiiu ana le rakau, tere alu ana kite moaua. Ka eke
lo puko ra i konoi k.i lino lain ki nga lalnnia. Kit lirohia ngn mapii i konoi, a, kim torn pill 11 wai ki'lo puko; iniiriiigii ilio ka lirohia, a, kolalii lo kail putu wai ki to puko. Ka mowliili ako i konoi to papa lakalakahi o (o ilm, oakinaaiia le ptiko ra i konoi, laupiki katoa lo pun o tongam. Ka inoa l<: lan•»:Uira i konoi kia Itikiiliikua tij»n poli no to 1110:1 kn to paringa mai o to ai pakarii ai lo puke. Ka tukua otalii piwhi mo olahi laro kilo poli, inii, ko lo Inliiinolo 1110 iijjh kanlioo lokoiwa i oko ki lana poli, ka roia atu o lam: liiiiiga, olira pnla wliiikiiiimiii i lo n-ain o wliali ana. Ko lo rangalira mo ni?a kanhoo lokoi'ima i inaliuo atu ki to kaipuko. 110 ;"> n nga liaora ,">() ininolo, kackc a l'one I'urihi mo ana katilioo, lokoriuia kilo kala, ka inaliuo am to kaipuko; i inca ralou okoro rawa e pnla; ka lotoliu lonu ilio ito ngui'ii. 1 moa ana laugala ko lo po pakarii ai lo kaipuko. toialii kaipukoula rakau o Kaipara, i roro mai i imii'i i a to Wilipi, ko lo " .Wanii-nioaua" to ini;oa n laua puko. I tukua to puuga oto .MniiviMoaua ki to tatia tuaraki o lo wahapu. . '.U' ala ili o lo inaiio ka I'oro a I'ouo I'urilii • ;le wahapu kilo lilit'o ito puko ia, oliia lioicia\va lie una i kiloa alu kua kuporoa kolia o to lai. Ko otaki o nga rakau i utaiiia ki laua pukoi paoa kiula. Tokowlia o uga laugala 010 W'itipi i oko kilo .Mauu-.Moaiia, o lore ana ki I'oi lliiipi; kotahi to kauuiarua, inoto inni'alira fioki i tiio niiii ki Akarana i nanalii noi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530519.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 115, 19 May 1853, Page 2
Word count
Tapeke kupu
541TE TAHURITANGA O TE REWA TORU O TE "WITIPI" Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 115, 19 May 1853, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.