TE MATENGA O RANGITAUREKAREKA.
Nui atu te matoa poaritanga i te panuitang o te matenga o teuei rangatira. Ko nga tikanga o tona matenga Koia tenei ka whakapuakina atu. I nga tail Kin pahaiv aLo iioi, i loim hae ien;;a i lt« la!ia ai.asi. La pa lolahi alia r:i nci Li lisua waewao; mini ilm o laua La mate li* laLah.ui;4a o to wao, imiiin;';a ilici La pa Li 11r luri, me tc Lnpil o In Win 1 ; a, Lahore i laoa lana male c lo ro
ngoa. No le kitcuga o r.augilaurekuroka l.;i kiipti ia, i lana waewae. ka inea, kia kav.ea mai ia ki le whare Inroro i Pukokawa; no le ,'i o Maehe, ka lae ki lana whare. Kawe marie ana i a ia ki le whare ia, liuibni ana nga Itala o Akarana. ki le liliro i tana maie, a ka mca lana whal.amiiieaga, ekoiv le langala ra e era, engari, lie piro le waewae. ko reira pea ora ake ai. I malan ano pea ia ki le male kna lata mai inona, mei le mea ka lino hiahia ia kia lapahia lima waewae, me kme ra Mi-ie ora ake. No le -2 i o nga ra ole Marama kna pahnre ake nei, ka poroa le waewae i rmiga ake ole tnri pona. na Hala Anarn i (apahi. Ili> mea lapahi le waewae ole langala ra, ki le aroaro o tijia Itala o Akarana; e meinga ana i ala pai le koliuga. a, i hohorolia. I lima aln ole koliuga ole waewae. he mea whakamarie a Kangitauickarcka ki le wai whakabiuanioe, ki le KoroHpoma. lliiiio lonn le liroliro o Hala Anarn i a Hangil.uire-kan-ka a, i whaka.iroa, ka ora ano le langala i (ana male ; ka holaao le ora l.i le wl.-a-kaaro i) Hala Anarn. (Hiia, ko le langala lie! torero, liei wbakaaro. ko le lil.aii.ua ia. kei le Allia ; ko te Alna hei whakaoli i ii;*a nu-a kaloa. I-' alnr.i pai ana le waewae n' Itangilailiekarelia ka pa lelahi male, he male ke aln tera; he kokihi, nui una le niahi rmifjoa, 1110 lenei male una, liiino imm le liroliro i lana male, ntiia. kihai i alia, kaha lonn, a, heino ana i le .">l o ra ole Marama. Me ata whakaroii|,'o nptti o lla-ngilnurekni-ckii kite taenia pailaii!<a mai o o lana luroro ; kana o ralon iii>:ik;iii e poiiri kite panga ole male ki le langala nei, no le mea, ekore e laea lenei nn-a le male le pnpnri. I nni te hiahia o njja hoa I'akeha kia ora II! langala ra. Olira. he langala ano lenei mea le Hala; ahakoa (ohiinga raw a ralon ki le whakahaereni-a i nga likanga, ki le whangai i nga i-Diisoa, ekon- le likauga o te i-angi v. laea (e pehi. \i mea ana maloii kua ora ano le waewae o Hangilanrckareka, a, me kana le panga o lekol.ilii, ekore peae wheau ka ora ake ia ki lona kahanga o inna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530407.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 112, 7 April 1853, Page 3
Word count
Tapeke kupu
492TE MATENGA O RANGITAUREKAREKA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 112, 7 April 1853, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.