HE KORERO PARAU.
I te tahi te kan ma tahi o nga haora ka whakamine kite tatan o te whare whakawa te tini ote tangata. E kai paipa ana etahi, e ngaungau ana etahi, e korerorero ana atahi, i> lala: i ana ralou kilo liiualauga o to. 1 maketc. Ko nga lam: mo, nga wahinc ka lala ka Inil.»:i, c nolio piitii ana, iiililii fee to j ralou uuhoaiiga, c korerorcro ana ratou, ki a ralou ano. Ko lleikatu ingoa oto waliine i i karaugalia lioi lioko; Awlu iikaiia tomi Ic. j alma o laua waliine, nga inala, me lc. linana . kaloa. Ka laca pea iijjvi tun oono to kau, olira, i kalma nuulii rawa, iia le malii, na tc male i pera ai, i lua malaiui, i lucre I: -> koki lioki i ana male. lln kilana (aha lana lamaili, ko Arapc!a if! ingoa : lieoi ra alio lc mca i malinc ki a !a : ;iln:a pai mai ana laua tMiiaiti. I'' kau ma wlia pen 011:1 tau. lie lini nir.i tamaiiki o laua kuia, lieoi ra am) le men i loe. Fnia nga ringaringa oic kuia uei ki tc pupuri i laua lamaili, a, titiro whakatau aim ia ki nga taugala kalou i wliawlia atu ki laua poiiki. ; Mca alu ana tetahio ngaparau kaumatua, " Katia ko(! c welii, a rati ana mama, c Hcika, c wliakaaro ana ia me hoko tokorua lokorua." I Alio ko to kuia ra, " Kaua raloit n inert kua ngoikorc rawa alian ; —v kaiia ana alio |ki tc taliu kai, ki tc liorni wliarc, e pai auu ' ano kin liokoa an, aliakoa ili lc. iiiu mokii. Man o nira atu ki a l'atoit ae, man c nio;l alu." Wliakaraliia ana n.ua ringa ki rnngu i lc korcroiauga atu u enoi knpu, a, ki wl.a- , kakalia alu ana. | No konci, ka koimilma mai tc tangalrt nci a H.ciri ki rolo k'l tc lokoinaha, lika lonu atu ki lc koroheke, wliakainawhcralia ana Ic ; mangai, liruliia ana nga niho, lonini ana Kin whakaiika, kia whakamarokia loaa luara ' liatiuga lioki clahi alu mca mca hirawerawen- ' ga. Ka mahiio tenei, ka liam'o ki Iclalii, a, peril iimii ano nga malii. Ilaerc ana ki lu lira* ; lii'o i lu lamaili ra, ka langolanga ki nga ri- | ugaringa, ka wliakamarokia uga maliliau, ' ka touoa kia liipuke kia ala kitca .ai .laua maia' Ano ko tc kuia ra, " Ekorc ia e liokoa< kaulia, ongari lokorna nniua kilo rirongii. K kalia ana auo au ki ic nia.hi, ac c kulia nun an, kia uni lc malii mukii, e lc rangalira." Ano ko Heiri, " Kci waenga niaraic kalia: ai lo malii; kahoro ra lioki, okore koe o kalia ki lc malii." Tiliro. whakatau ana a Hciri, a puia ana ki walio, wliawlia rawa nga. ringa ki nga pulca onga kaknliu, c kai ana i ana ka, whakalilalia rawa. tc man o lo po--lac.
Ka !vi ake tctalii, "15 peliea ana koc Ui a r;itoul titiro tei;i ki tc wliakatakatakanga o Ilciri i a ia c liroliro ra i nga parau. Iva moa atn a lluiri, " Me knranga e aliau. lii nga 1110 a taitaina, kite tainaili lioki." " Ko te kuia, ko te tanjati kotahi ano liokonga, e meiiiga aim" aim ko tera. Alio ku tonci, "Kkoree painga te kuia, lie \va wlioua kail, kalion; lie alia iiiuna, lio.-.ha to kai e wliara i a in ?" Alio ko to taugata ra, " Kkoro koc.c kaae.'" " Kowai ra to kuaro ? Kua lua matapo ia, kua wltarara ko to tuara i te mate, a, ho kuaro lioki." " Koi tawliili to main o etalii o nga moa kua kuialia o liokona uoi, ongia ano lie moa ngoik6i'e i a tiroliia atu ra," ano ko to laugata ra. " Kalioro knit n rite." o ai ko Jloiri, I' nici liomai noa ana, okoro an c tango atu." "Otira, 1110 arolia totalii walii, ki to 1110 a ka iti to utu inona, nioluoro ca i tc liokonga t> tana.tainaili, lie nui tclangi o tonnngakau ki tuna poliki. Ano ko Iloroi, '• Ko ratou o wliai tuoni ana c pai ana ano, tona ko touoi, kalioro. Mo karanga an ki to tamaiti, lioi ngaki i tc mara, tona ko to rnnihi ra, liorerawa tin c pai, aliaknv liouiai 1,10:1 ki an." Ka ki ake to tangata ra, " Ka nui tc taugi 0 tc kuia ra ki tana lama." Anp ko lent, ''Ac va, kci, a ia ano" Ka mum i konoi to korerororo ka puta lioki tc kai knranga ka liacro ka tiniata tc hoko ; kit kotui liacro to kai karanga i 'roto 1 tc lokonialia. lie kanipoto taiia'tanguta, Ite lajigala ngaliau. Ka puritia te ha o tc mangai o te rurulii ra, a, ka liopu atu ki tiiiu tanmiti. . ,-JKia tain ki to malua c Arapeta, mo tuka taui (ana kite lioko kia lata uiai," ko taua kuia, ki tana tania. All 6 ko to taimiti, " E \\liae, ckoro poa ratou e pena." Ano ko to kuia, 11 Mo. wliakaao alio ratou ki tenoi kilo kpre ratou 0 wliakaao, k.t male an" Na nga luipno to kai karaugarauga iruutu ai te korero o te liunga ra, ka.tata Jiokj 4>a tiniata to lioko. Wliakawateatia ana lie turanga 1110 taua kai karaugarauga, a k:i tiinwla to Uoko. Ko nga i pan iia
mo tc hoko holioro (oiiii tc riro, i inii lioki uUi, lokorttu i riro i a Heiri. Alio ko Ic k:ii karaugaranga ki lc lamaili, " llolioro c lota» kuao nei, wlnikatika, c poke kia ala kitca ai lo nniia." Ku mca am to knia ra, " Ko Miami lokorua, kia kotalii ano hokonga, arolia mai koutoii, whakaac ki lakn ka mca am nei, tokorua niana tokorun, knialii ami rironga" I'upiiri (oiiii lc ngoingoi ra i tana lamaili. " Hacrc alii" ko li: kai karaugaranga ki lc koka ra, peia alii ana lc nirulii ra ki nga ringaringa o icra. "Ilei imiri ra koc. Tena t! tc kcrcmangu nei, e |ii'ki'," pcia alii ana lc lamaili ra whaka-te-pororakau lici lunula moiia, i imiri i a ia, ka t:mgi ake'te lare. Tiliro whakanmrinnalclainiiili ra, olira, wliakaho liorolia ana ia, no kona, ka ninriia nga roiinala i nga kanio, a peke ana ki runga, ki tc poio r.ikau In ai. Na Ic pai o nga kanolii o lc lamaili ra, itx; lc |>ai lioki o lc alma, kak-.una lonti lc langata kite wliakakakc i nga nui nion.i, lokoono o nga tangata, kotalii ano lc karangaiauga alu, laliuriliuri kau ana lc lamaili i a ralim. Nawai ra, karanga ana a ka riro i a Heiri. Ka pcia inai i rcira ki lana langatirn lion, lalmri ana lc lamaili nei ki lc litiro i tana inaltia loro loiiii inai nga linga o (era ki to liopn, wiriwiri loini lana knia. "Aliau liokoa c ran rangalira, aliau linkoa ; ki lc Kahore alum c liokoa, ka male rawa." "Kanialera nei koo kilo kidiore an c lioko i a koc," ko Heiri ki Ic knt.« ra, " Kahore" no konci, ka liaere alti icra. Kiliai i lakiroa lc hokonga ole kuia ra ; kahorei imi nga mil mona; i riro i lc langata nana nei i korcro ki a Hciri, o man ana lioki Iclalii wahi arolia icra. Ka hacrc ke nga tangata i icnci wahi. Ko nga langatn kaloa nei, kotalii nno Ic kaingn, Imilmi ana ratou ki lc wliakaniarie I In ngakan o lc kuia ra. Ano lc whakaarolia ki Ic langi o lc kuia ra. " Kiliai i pai kia \vailio lc. mca kotalii ki an ? I mca ratou kia wailio iclalii o nkii lama i an, ac, i mca ia, kotalii tc lamaili c wailio ki au." Anc ana lo koka ra i konci. Ano ko iclalii o nga kanmaUia ra, "li Ilcika, c rait ana mama, mc whakan atu koc ki lc Alna." He mca whakapuaki cnci knpn i roto i lc arolia. " Ilcalia (e pai o lo pena?" ko laua vtirnlii, a langi nni ana. Ano ko tc. lamaili, " K takn inaina ! e lakn inaina ! kanaka. E mca ana ratou, lie rangalira pai ton." Ano ko lc kuia, " Hciaha niakit hcahu makii. K Arapcia ! K takn lama ! ko koc laku lamaili o innri rawa, lakn poiiki. Mc pi'hca, c Us Alua, mc pclica an?" Ano ko Flcira, "Tangohia alu ia, ctalii o koiiion, ckorc « pai kia penci tona likauga." lie mca loho tetalii walii, lie mca to Iclalii walii i riro ai to knia ra, araliina ana ki Ic kata o lana rangalira, a whakamarictia ana ia. Ka mca ilio a Ilcira, " Na, na !" i tc apiiitanga o ana pa ran lokotorn i lioko nei, komotia sua nga takaki o nga ringa ki tc mokanicka, a, ka wli'tia i mun i a ia ki lc whare. hcreherc.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530310.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 110, 10 March 1853, Page 3
Word count
Tapeke kupu
1,445HE KORERO PARAU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 110, 10 March 1853, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.