KORERO WHIRIWHIRI MAI I NGA KARAIPITURE.
Ko Hona. Ko Hona te Poropiti, he tama na Amitai; ko te wa i mahi ai ia kei te tau 862 i mua atu o te putanga mai o te Ariki. I tonoa ia ki tc kanwhau ki nga Niniwaita, kite whakialu huki i to ratou whakangaromanga, lie mea, ka ntii to ratou kino. Ko Niniwa, " he pa nui rawa, etoru nga ta o te haerenga" ka putu ki letahi taha; touo lau mano o nga tangata o roto. Kihai te Poropiti i rongo ki tc tono tapu, i " whakatika, kia oma atu i te aroaro o te Atua'' ano e taea e te tpngata te whakangaro i a ia i te titiro whakatau o Ihowa I "Me anga" e ai ta Rawiti "taku oma ki lica i ton Wairua? me angara nei taku oma ki lica i ton aroaroT' No te taeugn ote I'oropiti kite awa o Hapa, ka kitea he kaipnke, ka whakanro ia i konei ka whai mea hci kawe i a ia ki Tahiha. No te hoalntangn o te ulu mo tc ckenga, ka haereki runga kite puke moe ai. Kihai mamao te reteng.t <> te puke ka puta he swha nui, " a whano pakiiru le puke" i te riri kino o te mo ma j ka wehi i konei nga kai whakatere, whiua atu ana kite tai te utanga o iaun iraka. Keri tonu te hau, tutu tonu te heihei ole moana, no konei, ka maka rota nga langata ■uc kore ra nei e kitea le mea nana te hara i pa mai ai • ici mate. Taka ana ki runga ki m Houa te ruia, whiua ana ia kite wai, nana ano ia te tiknnga, a. mutu tata te hau, maiino nna te nionna. '* Ko te Atua ia" c ni la le pukapuka " kua oti te whakarite tetahi ngohi nui hci horo i a Hona; a, i roto ia ote kopu o te ngohi, etoru nga ra, etoru nga po". _ No tona uohoanga ki rtira, ka puaki inoinga ahuartka i tuhia nei ki tona ingoa, i te mutnnga o taua inoingoa ka mea te kupu, " A ki atu ana te Atua kite ngohi, a, ka whakartiakina mai a Hona ki runga kite ivhenua maroke," Tb Inounoa a Hona. Te Pukapuka a Hona, Upoko 11, rarangi 2. 2. No taku matenga ka tangi atu ahau kite Atua, a, i rongo ia ki ahau ; i tangi aiu an i roto i te kopu o te reinga, a, rongo ana koe i toku reo. 3. I whiua atu au e koe ki roto kite hohonu, kite w .ha ote parata ; karapotia ana au e nga wai papuke, ko au ngaru, me au tuatea i ra runga i ahau. 4. Ka mea ahau i reira, kua whiua atu au i too tirohanga; otira ka titiro. ano au „ whaka to temepeia tapu. 5 Karapolia ana au e nga wai, a, taku wairna atu j i araia putia au e nga kopua, takalakakaia ana taku matenga e nga riinu. 6. I heke atu au kite takere o nga maunga ; ko te whenua, me ona huahua i whakataha ki au.ake, ake, otira kua whakahoki ake koe i j taku oranga, i te pirau, E te Ariki Atna. . . •• 7. I te panga o te ngoikore ki toku wairua, ka mahara ahau ki le Atua; a, ka tae atu ki a koe taku inoinga. ' 8. Ko ratou e mea ana kite hangarau whakateka, e whakarerea ana te mahi tohu mo raj lou.
9. Ko au ia, ka hoalu i nga patunga tapu ki a koe i rotoi te reo whakawhetai ; kautua atucahiu, taku i karanga pono ai. Ko te oranpa, no le Alua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530210.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 108, 10 February 1853, Page 4
Word count
Tapeke kupu
614KORERO WHIRIWHIRI MAI I NGA KARAIPITURE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 108, 10 February 1853, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.