KO nga tiihitnliinga katoa o tenei Nupopa kna oti In apiti ki tc ingoa o tctalii o nga Apiha otc Kawanatanga; kia niolilo nga tangata katoa, »a tc Kawanatanga pu ana korcro. Na to mana o teKatvana, C. 1.. Nugent, Kiii-tuiiiiiilii i ngamcao tctangata Maori. PANUITANGA. "O E nica atn tcnci ki nga lang.ua Maori .LA. W | )U ; Kaipnkc tcni tc lakoto nci ile wliarc mlittulii, 1110 ngamca Maori, nga pulia puka Katiniauilii, mc tiki noa akc, ckorc c whai ritcnga. (Signed) C. L. Nugent, Kai-tnl)i ki tc tangata Maori. TT E panuitanga tcnci kia rongo ai tc toko- -*--*■ malm, mc luku mai ki tc kai-mhi ki nga tanga - .»Maori nga lickaloa c wliakarilca ana ki tc lure, kia akona ai ki nga ritcnga c I tika ai tc kawe i ana he ki nga wliapo wliakawa. (Signed) C. L. Nugent, Kai-lulii ki tc tangala Maori.
T E R EW A R U A 1 TE TEIIE, 17 tana no Ihaka Takanini, Rangatira Maori o Panakura, tenci taonga. Anga niai Kl a Te Reweti, Kai-wliakamaori. Akarana, Tihrnia, 18."i2. KUA KITEA. KI Okaka tctalii I'oti noliinolii, 5 nga - hoc. • Anga niai Kia Tr. Reweti, Kai-wliakamaori. Akarana, Tihcma, 1852. KUA KITEA TETAIII tangata Maori o Tc Awalalia -* lie poli noliinolii, la inangu, enia hoe. Anga niai Ki a Te Reweti, Kai-whakainaori. HaniiPie, 1833. KUA KITEA TETAIII tangata Maori, ko Uruwaia tc ingoa kei Orakei, iic I'oti Wera, lie la inangu. Ko le hoc otc kei, me nga ra erua i runga i Icnei poti i tc kilcnga ai. Anga niai Ki a te Reweti, Kai-wliakamaori. Akarana, Ilanuere, 1833,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530127.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 107, 27 January 1853, Page 1
Word count
Tapeke kupu
266Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 107, 27 January 1853, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.