Totoanga.—Ko te kaipuke i hanga ra e Te Nikora, Henere, i Waipapa, i toia kite moana i te ata o te Hatirei; he tini nga tangata i tae ake kite matakitaki. I te pahuretanga o te tekau ma tahi o nga haora, ka oti nga mca kaloa tc whakarite, ka pahekc haero a le "W.\iTEiiATA"~ko to ingoa hoki lenei i lapa iiiona—ka pahuliu haero, a, man rawa ake i nga wai o te moana. K tutuki ana te tai i reira, e Hi ana tepuke, ko tana rewa kotahi. me le ngongohau, he pai ke ano tana. Ko tenei kaipuke, i lianga nei, ki to tatou awa, —lie puke pai, he puko ala alma, he mea whakarite tc hanga ki to nga puke rongo nui o Aparini. E alaahua ana, a rolo, a walio hoki o tenei puke, ko te riu 0 pararalii ana. Ko lana rileiiga koia tenei;—Te lakore 50 pulu, le roa o to papa takatakahi, (18 pulu; le roa pitta noa kite iliu i le kei, e 7f> pulu, e 0 inilii. Tc nui ki le inehua kamiira 99 tana. 1 te fin 1819, ko nga kaipuke i toia am i ti! niarae o te Nikora, e 0-17. Ko enei kaipuke kaloa, i ahua pai, waihoki, i maroro te hanga, no konei hoki maiou i whakaaro ai lena ano kei niiiri nga mea hei whakanui i te rongo o lenei tangata. Ko nga kaipuke enci i hanga c To Nikora;—ko to "Moa" rewa >ua, c 281 tana; ko to " Angangakahu," rewa rua, 22, ko " Irailm" rewa rua, e fit tana ; ko "Iluria Ani," rewa rua, e 59 tana, ko to "Pepariti" rewa rua, e 28 lana; ko te "TeTere," rewa rua, o 27 tana, ko Te " Wailemata" rewa rua 97 tana. Erima nga poti niiiiiii, 10 tana o elahi, ko chiuu, 18 lana. I tc Tnitci ole wild, tora ano tetahi kaijiuko i loia ki le moana, i To To. Ko " Nga Tuahiue" le ingoa o lonei puke, ko te ahua e pai ana, e maroro ana hoki, ko nga lana kite inehua kamiira 41 na Te l'ini lenei puke. Erua hoki nga kaipuke e hanga ana ki Horoliu, ko Te Hani tc kai hanga o enci, 05 o tetahi, ko tetahi 20 lana. Kotahi mo Makahiki, ka lata tera, ka oti, ko tetahi ehanga ana mo nga tangata whai ngoi, nga tangata ahuwhenua o Turanga, o WharekahiUa. Ekore e ahei tc whakamutu noa i enei korero, me tuku am tetahi kupu mo nga tini i poti, utaula taonga. He poti papai enei, he ! whakarangatiralanga ino Akarana. E ma--1 roro ana, e u ana ki to rere, a, c ata whakapaia ana nga rererere, mo nga ra. He mca ahnareka tc lirohanga am i te manuranga mai i rotu i nga ra. Ko ctahi IS tana, 20 tana o ctahi; ko tc pai o tc hanganga o enci poti, nui atu. E meinga ana, ka rite enei lu poll ki o Tepara Pai, o mea ana maiou i poka kc ake te pai o enei, ko te u ki tc rorerercnga c rile ana ki era, ko te mama ia
o cuci i poka ke. Ac ra, kalioic pea, he awa i to ao, i pcnei to papai o nga kaipuke ririki mo to Akarana nci, ara kihai ano pea i poka akc te papai o era atu awa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530113.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 106, 13 January 1853, Page 2
Word count
Tapeke kupu
562Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 106, 13 January 1853, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.