HA IHAKA NUTONI.
Ko Ha Ihaka Nutoni tetahi o nga tangata tino nunui ote ao. Marama kehokeho tona hinengaro; ko te hira, mete nui o tona matan, ngia ano he atua. Nana i timata te korcro mo nga tini likanga o nga whctu, me era atu ao, o ratou taUangalniritanga, nga alma, me tc tini atu o nga niea iniliaro. Nana i wliakaatu inai tc ara o nga aualiiroa e I'Pi'e ite rangi nci; nana lioki i kitca ai te tikanga o nga tai c pari nci, e timu nci, me nga tini tikanga ote parata. Ko ia tc kai wliakaatu mai i nga tikanga o tc ao c icrenei, tc nina i pakniakiira ai, i ngnngana ai, i karcraiera ai, mo era atu aliua. He tangata lino inalau ia ki nga ritenga o naniata; ko nga tikanga i roto i te Karaipilurc Tapu i tiuo kitca e ia. Na ona malauranga nui i kitca ai iclalii walii o nga tikanga wliakamiharo o te Atua Nui, tc Upoko o nga mca katoa, o nga karcrc rein wliakawairua, o nga ninno ole ao Maori nci. Na tona ngakau. wliakau ki aua tikanga pono, na ana mah>* tika, me tc pulanga o ana hialiia pai ;—na era mca katoa i tiroliia ai, lie tika ona wliakahaercnga knpii mo te Rongo Pai. Me whakawlictai nga tangata katoa, mo tc nohoanga ai ki tc ao, o tenci tohunga nui, tenci tangaia pai, tenci tangata wliakatiaho i tc ao nci. "Tc ao nic ona ritenga i kapi i tc po. Kiia ana kia puta Nuloni, ka marania kehokclio."'
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18521216.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 104, 16 December 1852, Page 4
Word count
Tapeke kupu
263HA IHAKA NUTONI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 104, 16 December 1852, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.