KO nga tiihitiihinga kaloa otenoi Nupnpa kna oli le apili ki to ingoa o leialii o nga Apilia 010 Kawanatahga.; kia molilo nga liingain kaloa, na to Kawanatanga pu ana kororo. Na le iiiaua o ic Kawana, (). h. NIYIRNT, Kai-liihiiuhi i ngameao loiangatn Maori. PANTITANGA. HK nir-a atu lenei ki nga tangata Maori vliai Kaipnke Irni lo tnkolo nci i to. whan; (iiliitulii. itio nga inca Maori, nga pnka puka Kalimanilii, mo tiki noa ako, ekoro c vhai rilenga. (Signed) fi. 1,. NIT.KXT, Kai-ttihi ki to tangata Maori. HE pamiilanga tonci kia rongoai to lokomalia, mo tnkii mai kilo kni-lnhi ki ng'-t tanga' .1 Maori nga liekatoa o whakaiilea ana ki to Hire, kia akona ai ki nga ritenga o lika ai te kawis i ana ho ki nga wliaro whakawa. (Signed) C. L. Nit.f.xt, Kai-tnlii ki to tangata Maori. HE WARO. Ki a Tb Witika, ki a I'kne Hamana, ki a KORO MA,—E kokirikiri ana ki walio -I i nga walii lutata ki Akarana, lo kai nci a to Waro, koia i wliakaaroa ai, tonci iino to lakoto linana nci taua inca i to pito Wkakararo o TS'iu Tireni. No to niea ka wliano ka whakariiea iie kaipnke manialia lioi reroro mai i Ingarangi, ki nga wlicnun. o Aloreria, whakan nln ki Panama, o moa ana nil, ko totalii tonci o nga take hoi vliakawhairawa i Akarana ko to kitcnga o to Waro ki nga walii laiala o konci, ko to inca lioki ia c lika mai ai nya puke niainalia ki Waitcinala. Ko taku ra tonci o nianakonako ai alian, no kona, ka Inkna am o alian ki a kouloii Kotalii Han Pauna Moni hoi ulu mo to tangata o kiloa ai ho Waro i rolo i nga Mamma o ono i miiri mai o tcnoi tuliinga. Ko to alma o to Waro, ko to wahi o kiloa ai, ma kouloii era o liliro, kia ala kahnalia ai lo rerenga mai o nga puko Mamaha. E |>ai una an kia wliina atu ki a koiKou nga likanga o l.'iea ai tcnoi moa, ma koulou nga atu noi. I takn whakahonorelanga, i\L\, tiC, &c, Ilcpctcnia 15, 1802. Ko nga tangata i Inhia mai ki lenei pnkapnka, a, o man ako noi nga ingoa, e whakaacana kia lioalu KOTAIII KAU PA UNA ki to tangata wkakakite mai i lo Waro, i ngawahi o moinga am nci, i rolo i to takiwa ka oli nei Ic wliakahna nlu. K wliakaae Waro, lo tangata nuuia o wliakaalu mai, ki to mea c inaiiakohia ana o ia. Na Tf. Witika, Na Ti: Hamvxa, Na Tf. Kkhicama. Aksmna, Ilopoicma 10, 1852.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18521118.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 102, 18 November 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
437Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 102, 18 November 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.