HUMATARA.
E takoto ana tenei whcnua a Humatara ki te tuauru-ma-raro, i te marangai-ma-tonga hoki ote kupane nui o Maraka. Eiwa rau maero te roa, ko te whanui, ewaru te kau macro ole pilo raro, ko tc pilo rnnga erua ran crinia. to kau macro. Ko nga iwi c nolio ana i tcnci inotn nni c rci'c kc ana nga alma; lie take malm lioki Inpu aki ai aua iwi. E rcre kc ana lioki nga vco, ko tc lake o aua rco katoa ko to tc Marai, poka kc ia tc alma.o nga rcta ua tuliiluliia. Ko nga kainga iiohoanga o tc Akinelie, kci tc pilo raro o tc inotu, ko nga I'ata, kci tc marangai-iua-raro, i tawalii mai otc rac kokiri o Maraka. Ko te uoiioanga o nga Mcnangapo kni nga (aukaka i waenga niolii; ko nga Hchanga kci te talia tonga o tcra liunga, i tc lai luauru anga atu ki nga niaunga. Kci nga raorao otc talia tonga tc uoiioanga o nga Ilcponga. ' Ko nga langala o Akine c iiiiinii ake ana i era atu iwi o Iluinatara; c kalia akc ana ratoti, ko tc kiri ia i tino parauri, ho mi whakauriuiru pea ratou no nga Pata, no nga Marai, no nga Koria; note talia (nauni o Hincrulana, leraiwi teKoria. Ko toralom|#.orolau tcnci, ko tc Marai, ko te rco ia o uga wahi katoa o tc Akipcrcko wliaka-lc-niara-ugai, ua tuliiliilii ia, ko uga rcta o Arapia ta ratou c niatau ai. lie Maliomclana ratou, lie lini uga loliunga wliakaako i lo iwi, a, c < tino whakau una ki nga ritcnga o to ratou lu karakia. — A'ga Tuhiluliinga ole Ao.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18521118.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 102, 18 November 1852, Page 4
Word count
Tapeke kupu
274HUMATARA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 102, 18 November 1852, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.