KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hune 3, 1852.
Ko te hari tenei o te tangata ata whakaaro ko te maiangitanga ake o te hunga kuare, o te hunga pouri kite maramatanga, kite matatautanga i nga mea kahua tangata. Ko te ritenga tenei o nga iwi Maori c noho nei. I mua ai i noho i roto i tc kuarctanga; ko tcuci c liacre ake ana ki tc matau, c liacre akc ana ki tc tanga mona; ko ngc lieo mua, 1110 nga malii o nga wa pouri ka malmc, aio toim tenci ki tc pai. Wliakaaroa nga langala Maori i nga tan crua tc kau kapahurc i rcira, hu nuinoa atu nga ho, he nui noa alu tc main pouri, tc mahi whakatiUua i te tangala; i leuei w;i e nliuwhciuia ana ki tc ngaki, c toltunga ana hoki ki tc wliakalcre kaipuko,
e mahi ;hki hoki ki in whakapono. lii:i tiliro lalou kionoi men, :ino ho korcro tai'si nga mcii o whakahaorca noi, nugia aim, o hara i te likanga o lirohia ana o nga kanohi, c kohikohia ana cto ngakau. Na (c Alua auako icnci wliakapokakclnnga o to langala. Kahorc te men pom-I c kilca o mainii i roln i nga korcro o nga lini iwi o li: ao. Ekorc e laea lc lima mai uga likanga o lualou Pakeha, no luiinaln noa nlif hoki, no uga \va i maka ai te langala. Oliia, ko o 111:111:1 lupuna, lie 1110 a paliana kilo kokowai, a, kihai ano i i-.ihi akc lo ralou vangaiiraianga i j to to langala Maori. | K inca ana matoii, ma nga niipepa e (aia j uci ka kilca lo likanga o nga iwi Maori—to i ratou nohoaiiga he, 1110 lo macalaiiga mai i to purorohu 0 to poiiriiunga. Tc nica i tuhiluhia ai o ratou likanga, kia kitoa aia nga wa c takoto akc nei to aia haero o a ralou lini mahi ; c pai ana hoki kia pauuilia 0 mnlou o ratou nialii ki tc ao, kia hopokia mai c lc lini nga ritcuga lika o tenci iwi maia. Ko to inalou aroha tenci ki uga langala Maori, ko tc liihiluhi ton 11 i o ratou mahiala pai c kilckitca noi; he nica whakaahurcka i o nialou ngakau tia piita mai uga rongo o to ratou alawhai ki to huiiga tahuri, ki tc hunga rawa korc haunga hoki to ralou tiaki pai i nga laongn o lo puke ua paoa, lc whakaora mai i to moana nga taonga, mo uga tangala katoa. Koihoa ra lo korcro hoi whui mo tonni i roto i uga iwi inatau ? 1" wliakaaro ana maton okorc c kilca i roto i nga iwi kc atu, nliakoa rangalira, lowliakaarolia, to whakakalioa o iciahi ki telahi. " I tc kcringa o lohau i nnia akc noi, icra letahi l'akcha ko Ijocre tc ingoa, he pononga no Moiha Kiriwnru c whakawhili ana i lo awa peka o I.lanuka rao ko lona hoa Maori, ko Whate, tahuri noa to raua waka. lie pareramaunu a llocrc. No tc (aupokilanga o lc waka ka whakalakoto a Wliarc i lo tangala ra ki runga ki lc mini kopao ai. Elorn nga haora 010 langala ra o kawe ma, ka pa to liilianwiri Ki tc Pakoha, a, homo lonu atu; a, orauoanci rokohanga a Wliarc c lc male i lana mahi aroha whakahara ki lona hoa I'akcka." Tcra atu ra noi he nica aroha i lonoi? Ko lc mra ia, kahorc i motiihia lc aroha ki Icnci udake; i kitoa auo tana mahi ataaluia itc uiarama o Okolapo kua pahurc akc noi, i 1:111:1 awa ano, i lc whakaiiauataiiga kia whakaoraugia mai a To Kcra, i to lahuritanga o lo kala o " Maori." Ho lini ko nga ponoi, oliia, 1110 whaknliaoro ko i 10korcro, mo lohuioliii alu kilo pukapuka i iciahi atu wharangi; ko nga korcro ia o lo liuihuinga Mihincrc, kilo luku i lc Kongo l'ai ki nga (auiwi, o nga inotii enci moana; no naia lata nei ano hoki i maea mai lc langala Maori i lo pouri c.larawa mai ana ki runga ki nga iwi o ng moi;iicrc ra. Na, katahi noi anoka hokia c tcra rangalira maia rawa, c tcra rangalira mahinui, c l'ihopa Ucrcwiui ki tana mahi pai ki lc mi liacrc itc purapura o lc whakapono. Ano tc oho o tc ngakau ina wliakaaro ki cnei nica! Ekore iauoi c aro alu te ngakau kilo tangala c (angi ana mo tana mahi kai tangala, mo ana mahi pouri?—kahorc i poroi kouci nga wliakaaro o nga tangala Maori, c lukua mai ana o ratou nioni, a, c inoi ana ki tc Atua kaha rawa kia whakuhekca mai Tona alawhai, kia 01a ai tc walrua tangala!
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520603.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 90, 3 June 1852, Page 2
Word count
Tapeke kupu
783KO TE KARERE MAORI. Akarana, Hune 3, 1852. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 90, 3 June 1852, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.