Te Tahuritanga o " Ihapera Watihana," te matenga o nga tangata tokoiwa.
(No te nupepa o "Meponi," o Maehe 23.) Na Pene Peruki rangatira o te "Ema" ka rongo matou kite tahuritanga o tetahi puke nui; ko te ingoa kihai i matauria. I eke kite rae o Ncpeana i te poo te Katapu. I muri mai nci ka u te " Makau Moana," na Pcne Topi tctahi o nga Pairata o ninga ka ronga matou i nga korero o taua tahuritanga — Te ingoa otc kaipuke, ko "Ihapera Watiiiana," no Hanana, ko Kapene Koha te kai whakaterc; ko te tangata i tac mai kite aiva nei me taua puke alio, i tnnhou. Na te pokaka o te maruahiahi o te Ratapu i te whakatapokoranga, hnere rawa ake ka liuri, kua ckc ki tc toka i waho ake o to tac o Ncpeana.
Ile ckcnga, ka nkina o(c ngaru kite toka, pakaru kaloa tc taha, whati ana te takcre, matmii ana tc kci. Ka nieinga i konci, kfa tapahia 113 a rewa. I mea tc Pairata, a Te Ilanra, kla hoc atu, otira. kihai i taea i tc whakaniataiiranga ai, itc niii ote ngaru. I,inu,i atu o tenei, ka mat ana te rama o te tangata ra i te [lO liei tohu mo tc puke ra kia matanria ai te awa. Ka u te Pairata ra i konci, haere ana kite korero ki era atu Pairata kia rapua he tikanga e ora ai nga tangala ote puke r<i. I tuku karerc lioki ia ki Hirongi, ki a Te Muri te rangatira o tc Katiinauihi. Muringa ilio o tenei, ka eke ki nga poli nga Pairata nei, a Te Teira, a Te Kauta, ka hoe atu whaka-te-pu-kc ra. Ko Tc Itaura, ko Topi, ko Topini, i eke ki tctahi poti wero toliora e takoto av> > reita, a, hoe ana kite puke ra ;no te tor. nga liaora o te ata ote Manei, katac. Kahore i ahua tikanga alia poti, kihai i tnea te hoehoe ite taitiga o te ngaru, kihai i taea tu whakau kiuta i te whakatikatonu o te pari. Ko tc puke o Peuc Motima ilu kite waliapn o tana awa, ki tc whakaora i nga tangala, kite hoehoe i nga taonga. Tae kau ano tenei rongo mate ki Hirongi, kakama tonu a Peuc Aria raua ko te Muri ki te whakarile iale " Apcrchia,"—he puke mainaha, —hei rere kite toka ra, ma te Kaivanatanga e utii. I tttkua atu hoki lie oma tana puke tahuri, te taro, tc piivlii, me era ntu kai. ETAIIt ATU KOIiEHO, (Note "Akii," Maohc2+.) No tc unga mai o te Apcrehiu, puke matnaha, i nanahi ka rongo matou ki nga korero mo tc puke i tahuri ra ; 11,1 tana pukc/i kaivc mai nga tangala i <>ra mai i taua matcnga. No te ahiahi o te h'atapp. ka pahurc nei, i te whakatnpokoranga kite ptiaha o Poi I'iripi. ka puta he pokaka, karawliiua ana te puke ra tipatia ana, to taea tc whakakake, eke tonu atu ki tc toka; matinu ana tc urungi, tapore katoa te kei i le peipeinga o te ngaru. Whakamatau noa nga tangala o runga ki tc whnkamaiiu, te taea. Ka wahi te 8, kite f) o nga liaora, ka tukuinkna te poti o tc peuc; tokowaru nga tanjjata i eke ki runga, etoru nga kaiihoc, kotahi tangala eke noa, ole kci, ko Te Kerei, erua tangata eke noa o waeuga puke ko Tc Ringiri, ko ta Tc Palahan.i, tamaiti; 11 marie ana tenei hunga kiuta. Kihai nga langata i mahuc ki tc puke i rongo ki tc uranga paitnnga ote poti ra; no 10 ratou tnenga kiuta i te Manei, katuhi n;i ano ka rougo ratou. Ka haere ka tuku te po, ka keri hoki te hau, ka tutu te heihei o tc moan 1 ; no kona, ka meinga, kaua c hnpainga kiuta, kci mate kite wai. No tc lino tohenga o plain o nga kai ckc ka tukulukua tc poti whakaora, lino ngahucu nga tangata i eke ki t.iua poti, ko Tc Patahona, ko te hoa,me tc taiiiahine, ko .Mihi Tarie, ko Mihi Tere, ko Mihi Mara, ko Hangipore raua ko te lion, ko Merc Arena, ko Te Oivhele r.ma ko te hoa. Ko te rangatira itu ki runga ki tuna poli, ki tc pupuri, e tarukea ana hoki etc ng.iru. ki ic whikanoho hoki i nga tangata kia ata rile ai- I a iae niahi ana c torn tarn" nua pohututan-ja kite wai, na tc ngaru i whakatak.i, i te torn o nga mareretanga ora noa torengi whakarere kite kopua o tc-iai. Ka polo katoa nga tangata ki tc poti, . me ake ka ho°a, ka inarere iho tctahi o nga,. rewa, te panga ki tc ihu ote poti, aue! poto katoa nga tangata ra kite nioana. Tokorua o era i ora mai i tc wai, ko Te Patahana rao ko tc hoa, tokoiwa i mate rawa am. Muringa iho ks huihuia katoatia nga tangata kite kci noho ai, tatari wchi ana ratou i rcira, a, ao noa te ra. I Akina te puke ra etc ngaru ite roa otc po, a, e totohu haere ana. Itc ata poo te Manei, ka puta Tc Pairata, a Tc Topini, unuhia ana ona kakahu, herea ana he whakahi'ke kite hope, ko te pito i herea kiuta; rere ana tera kite tai. Na tona, kaha ki tc kau ka tae nwrie atu kite puke. Muri mai i a ia, ka kau atu tetahi tangata; tokotoru nga tangata maia i whakauaua ki tc whakaora i nga tangala o te puke ra, a. ata tae ana i a ratou, kiuta, nga kai eke katoa, te rangatira, me nga kauhoe. No tc tienga ki utu, ka maiino te moana, taritaria ana kiui>nga taonga o te puke, me ma. rawa o nga tangata. Nga tana ote " Ihapera Walihani," 514, ko Te Itata raua ko Te Raepani nga tnngata noun, no Koterangi rao. Te rangatira o runga ko Hone Puritana; i ata whakaaro tenei tangata ki nga ritenga o te aroha, ki nga ritenga ote main i tc ckenga o te puke ki tetoka, a—poto noa nga taugata kiuta. I nut tana atawhai ki nga tangata eke mai i tc .1 puke; he nui le kupu whakapai o tc tint Ki nga main tika o taua rangatira. Na Te Oa, te kai hoko mo taua puke nga korero nei i tuku ki a matou ; na Te Piahi te Kata o taua puke etahi o enci rongo i korero. mai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520506.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 88, 6 May 1852, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,078Te Tahuritanga o "Ihapera Watihana," te matenga o nga tangata tokoiwa. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 88, 6 May 1852, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.