Te Hokonga kai i Akarana.
(No te nupepa no Whetu te Tonga ) I tenei tainga o maton ka tukua atu te huihuinga tuatahi o nga kai o Akarana ino te tau 1852, he nui hoki te ahua pai o tenei tu hoko. a 1.-ilon. Kotulii lino tan ka palmre i ta niaion timatanga tuliituhinga i cnei men ; k<> tenei kua p ri mai ki enei me.'it in /a ie k.ii ivli.-ifc.ivv.-i ; na te in ilii iiaua o (era ki le koliikolii kurt-ro, i'kitea ai iiji-> tit ill a c> nua iv :ka Maori e wltakau mai uci ki Wait inata, ki Onelimvj.i, , No nga W.ika i roto i te niarama o llamicrc inn nga niea i utaina mai. N'o ru'o i to niarama u I'epnere £OOI. Khara oni'i in uama i te wa ivliai kai; oiira ki tu huiliuia nga uioui o te tan uu pera te rilenga lalilini kaioa XO'Jy'j. Ko nga kor,ro iiio nga waka .Maori kiliai i koi'Toiia i lima aln ; no le kitengi o lera lmi kaioa ki a uiato'i e tuli :niii nei, ka- • alii .ino ki nntan kite n liak,i.. iia o nua kai e k.iwe- mai nei, kite i ui huki ole itioni e riro ana mo mi k *i. I o ina'oii uliiiuliin. . kilia i wliakalriere ki nga ntu ; >ng.iri, i u liaknliua Uau i nya k i, me era tn mea e kauea tomitia nui nei. Ua lliro ni.tlnii ki ga kai i roi-i i it kw .m o te tail 1052 me nga kai i te ktiata o te tan lS.'il ka kilea. lie lining. kai i kake ake 1 te linia'aiiga o le tan 1851 kn nga witi i riro mai ki ic taonu nei lioko ai 13,000 ptiliera> no ie tinvitauga o te 18 )2, i ngi nun na elorii 3260 puliera iviti i riro mai. He niea wliakaolio tenei, kite niea kaliore i inalau taiou i id takiiva o ie maram o Maelic, liaere ato ki tlnrai, i te tan 1851 i kake r.iwa i reira ie ntu o tc wiii, no muri mai ka lioki ano ki iniia ritenga tau hiio ; ko te niea renvi i pnripori'ia e ng« iivi Manii a ratoil witi, kaliore ■ lioki ratou e ata matati kite kakenga, ki i* liekenga o te mil o te witi, tenei .110 noki wliakaaro nei, intake rite ng.i ntu ki tauliou, ie nui. K mea an.< te tangnta Maori ko te hotokc kake ai le ntu. kui.i ta raou e pnpuri nei. I lioki ilio etahi ntu niea i te tan nei, otir.i, rhara era i te met nui ; k<> nga mea i.imiii i kake like, ko ngi liimi lo'ior.i, me nga w leua toliora. I nga ninr.inia etoru, i te liniatanga o tc mu 1851 kaliore kau lie liinu toliora l'-a-liore lie \vh. ua. I nga marain i etoru i iciiei tan tana hinn kaknhi i riro mai, 34 kaho; 17 tana, 2 kalio liinu tukuperu ; 1 tana, (i'2paiete wlicua toliora. He mea nunui cnei,< i ng®
mauo pulioru wi'i, i ngn tana viwai, i uga tuna anians, r puritia hauli'i ami ra mc aLc ano riro mat. Oiiia, un tir<»ll i.• e 11ton tcnui o n<r:i kai i roto i i»«a mar.una e torn o to i-m mi, ku uaiiio l>ci ui.akalioa i o inatou i nga tkan kaloa o o maton itoa e i.olionu). Kt*i tauliiti Kakcng.i o Akarana, inn hoki te nui o ana kai i te o te (an 18)2. X<;a Kai tvuu mai aviiak \-ti>taiiataiia.
i\> II(Ilid. ' SMv. N't; i Knij u'r t « 11 •J I Xja t;»IM .. Xi'.t Njixi witi .. l\\\ putnra 7IH> pnln>ra ».V>0 pulsera. Kmrga 1 jlO " 10i)0 " .\):jo " Oii . lo " - ■ lliwai J tana 1 tuna lltj tana. Aniana .... ti " 'J I " 1(31 «• 1'araoa .... i " .—— Knii - 10 'J'J. I'irikuhu .... — I'll. J'onka f>S 1'J. I'ojka tote .. C t ma <> kalio. Ponki Wlia(i tana kapaoa ... *.'00 p.inna 1 takai Ilinu Po»ka 'JO keke I kike. Ilinu Koko"ff* 4 <J0 kal»o •I'J kalio IT knlio. Ilinu 'J'ohora 1 'taituk.ikalii 7 "Hiiimli.kul 1<» tana S'„\ l'J kalio ITtair.uneii}; kalio kakalii. kalio tiiku Wlioua tolio- ■ )Mfll r.i .J (ana 0*2 paicre 1 (ana. Muka tana •L (ana i " Alio liereliorcn«a .... - *2\ taua 11 u in fi tj r n l'inkahu 11 paicre 14 tuna •JiJ paiere. I'ali n keke Amnrihi .... ran taimali. .
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520408.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 86, 8 April 1852, Page 2
Word count
Tapeke kupu
721Te Hokonga kai i Akarana. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 86, 8 April 1852, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.