HE mea ntu tenei kia rongo ai nga tangata Maori katoa, ko te to kau mil tahi o nga lmora, a—taka noa kite run o nga lmora o te mnri-awaten, nolio ai a Te Tanake, ki tona wlmre-tuliitulii, i ia ra, iia ra, liei whnkarongo i nga korero, o te liunga e hinltia ana kia whakawakia a ratou lie, kite ritenga ote ture. C. L. Nugknt. Te kai Tulii Tula i nga mea a to Tangata Maori. HE mea atu tenei, kia matau ai nga tangata katoa—ki nga panuitanga ka taia ki rolo ki tenei Nupepa, ina, apitiria kite} ingoa. Apilia, a tc Kawmiatanga, lie knpu pu ia na te Kawanatnnga ki nga tangata katoa 1110 ratou nga korero. Na te Kawana i mea, C. L. Nuohnt, Kai-tuhitiilii i nga mea o tc tangata Maori. £IOO UTU. KOTAHI KAU PA UNA HK [ UTU mo te tangala mana c wlmkakiie mai lie WAHI KOURA kite pilo wliak.traro o tenei moiu. Ko te Runanga liei titiro tiknnga liei wlinkaiongo i nga korcro mo tenei mea, ko— J. Looan Campheii,, W. S. Gh'AIIAME, John Salmon, Alien. CI.AIIK, Hugh Coolaimv* Akarana, Hanuere, 1852. HE mea tenei kia rongo ai te tangata, ka tae ntu au ki nga kainga ka oti te whakahua i raro ake liei, a nga ra o te Marama e rapa nei i tenei pukapitka. Ki Matalieka itc awa o Waikato—i te 10 o Maehe, 185'2. Ko te ivhakahaere i nga kaha o tc wlienua e tukua ana e Haimona Paitai e Hotcne Eruera, ine era tangata. Ki Whangape—i te 19 o Maehe, 1852. Ko te whakahaere i nga kaha o ia whenua, ko te whenua lioki tera i whakariiea e Te Wherowliero, e Tamati, me era atu, hei utu mo Mangere. Ki Whaingaroa—i te 20 o Maehe, 1852. Ko te tuku i te rau pauna kotalii £IOO ki a Wiremu Neira me era atu ; ko te rua ia o nga tukunga utu mo te whenua i hokoa i tauhou, Na'l'e Raika, (Signed) Chas. W. Lioah, Surveyor-General. PANUITANGA. TERA tetalii whenua e hokoa ana, ko Ma* heka te ingoa o taua wahi. Ko ta taha kite Tuauru, kei te awa o Waikato. Ito taha Raro, he mea whakamaro te kaha i Matalieka, a—tae noa ki Papakiringaringa. Ko te taha kite Marangai, kei te awa o Maramarua, a, ko te Tonga, he mea whakamaro mai i Auahi, eke noa ki Tumuturan. Ko Haimona Paitai, ko Hotene, ko Eruera, me era atu tangata, nga kai hoko o tenei wahi. Signed) On as. \V. Lioar, Surveyor General.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520325.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 85, 25 March 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
423Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 85, 25 March 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.