NGA KAIPUKE.
PUKE RERE MAI. Maehe 9—Kataraina Tuari Hoapi, 465 tana, no Ranana, he taonga noa iho nga utanga, 65 tangata eke mai. Maehe 9—Atikihana, 36 tana, no Mangonui, I takai taonga, 2 kehitupeka, 10,000 putu rakau kani. Maehe 10 —Whimi, 10 tana, no Mangonui, 4 tana aniana. Maehe 11—Mere, 25 tana, no Ngatitai, 40 tana wahie. Maelie 16—Waimakutu, 10 tana, no Whangaroa, 5 peke huruhuru pirikahu, 6 kehi, 5 kele aporo, I keke 4 pouaka honi, 15 pauna tnpeka, 9 le hunga eke mai. Maelie 15 —Hine Kalirangi, 16 tana, no Matakana, 18 tana wahie. Maehe 15—Tamariki, 30 tana, no Tokerau, 10 kan, 50.puliera hua rakau, 4 nga tangata eke mai. Maehe 16—Reweni, 170 tana, no Poi Hakena, 204 tana waro, lie taonga noa, 9 tangata eke ruai. Maehe 10—Hera Heini, 17 tana, no Poi Rititona, no Turanga, 300 puhera kanga, 100 puhera witi, 2 tana aniana, £ taiia wheu* tohora, 2 tangata eke inai. Maelie 15—Emeri, 10 tana, no Whangarci, 0 kehi apoio, 20 kete pititi, 1 tana ««»' Maehe 10—Ani, 15 tana, no Te Weiti, <->OOO putu rakau, 12,000 toetoe, 30 poro rakau, 5 tana wahie. Maehe 16—Napi, 17 tana, ko Hcmi Tautari to pene, no Tokerau, 4k;tho himikokouaiti, II kaho hiiiu paraoa, 1 kaho hint! poaka. 2 kaho piwhi, 20 ke.e pititi, 15 pouaka aporo. 1 wati, 7 tangata eke mai. Maehe 18—Mere Teira, 14 tana, no Patou, 4,400 putu rakau. Maelie 19—Angangakahu, 22 tana, no Mahurangi, 25 tana wahie. Maehe 22—Naiari, 21 tana, no Ahipara, 20 tana kapia, 2 tangata. Maehe 22-Huria, 36 tana, no Rititana, no Tnranga, 100 puhera witi, 400 puhera kanga, 1 kaho, 1 kaho har.gere waipiro, 2 kehi hu, 2 kehi taonga, 1 peke kareko, I kelii rino, 3 tangata eke mai. Maehe 23—Kukupa, no Matata, 1 tana riwai, 14 poaka. Maehe tana wahie. Maehe 22—Kororareka, 17 tana, ko Paerau te pene, no Tokerau, lie pehi. Maehe 22—Heiiera Wota, he puke Merikcna, no Honoruru, no Tahiti, kai eke mai, ko nga pakeha kanikani, me nga hoiho kamkani 10. PUKE HERB ATU. Maehe 9—lra, 16 tana, ki Turanga, 16 kaho tote, 13 pouaka taonga me era alu mea, o peke, he mea kohi kite peke, 1 kehi him, 1 kehi winika, 1 peke tote, 1 peke huka, l kete haiona, paiere parai, 3 paiere ho, a kehi kakahu, I kehi waina, 1 pouaka, 8 pouaka ti, a tangata eke atu. Maehe 10—Hine Katarangi, 16 tana, ki Matakana, he pehi. Maehe 13—Arikihana, 30 tana, ki Huuraki, 4 hoiho, Maehe 13—Mere Ana, 20 tana, Te Mokena, te pene, ki Tokerau, he pehi. Maehe 13—Whimi. 10 tana, ki Mangonui, 1000 pereki, 1 huripara, kaho ta, I puuika hopi, 2 peke huka. Maehe 13—Mere, 25 tana, ki Waiheke, he pehi. Maehe 17—Riiha, 42 tana, ki Turanganui, 5 hoiho uivha.
Maehe 18—Ani, 15 tSna, ki Te Weiti, he pehi. Maehe 18—Mere Teira, 14 tana, ki Patoa he pehi. , . Maehe 10—Wai Makutu, 10 tana, ki Whangaroa, 1 kaho ta, 0 peke tote, 2 ipu lunu, 5 peke paraoa, 1 keke whao, 1 peke katcne, 3 katene, 3 paiere, 12 ho, 2 peke raihi, 2 kchi hini, 13 kohue, 2 kehi, 1 peke taonga, 1 pounka rino, 1 lioanga, 3 poiuka horoi, 1 whare peieli, 1 kchi lica hoiho, mc era atu mea. Maehe 19—Kmeri, 10 tana, ki Whangarei, he pehi, 2 tangata eke atu. Maehe 20—Mere, 17 tana, ki Mahurangi, he pehi. Maehe 20— Tamariki, 30 tana, ki Tokcrau, I kehi mati, 1 kchi knr.ina, 12 hea, 4 pouaki toroiho, 1 pouaka ti, 1 tana huka, tana tote, 3 pouaka mea kai, 10 pouaka kanara, 1 kehi waina, 4 peke kakahu, 4 peke paraikete, 2 kaho pereti, 1 kaho rino, I kchi lata rakau, I pouaka potae, 4 pouaka horoi, 0 keke whao, 3 kaho kohue me era atu mea, 8 tangata eke atu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520325.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 85, 25 March 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
634NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 85, 25 March 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.