Te Tahuritanga o te "Maukini."
I nga wiki e rua kua pahure, i tuhituhi matou i nga panga mai ote he kite tini ote kaipuke i te hau nui i te 6 o nga ra o te marama; i mea maua i reira, tera atu ano pea te hiku o nga mate kci muii, kei nga puke o te tahaiaha, Kahorc, koia rawa ano, kua puta mai tc rongo o tc lahuritanga o te matou kaipuke nianaluiiga, o te " Maukini j" no Te Kereama ki talahi tera taonga. Uoa noa te hanganga paitanga o te " Maukini" ki Akaraua nei, hei wero tohora, ka tukua kia rerc. Ko tc puke tuatahi tera i rerc atu i lenci awa ki tera tu mahi, kite wero tohora. Ko matou, mete tokomaha e nolio nei, i titiro pai atu ki nga rcrcrenga o tera puke. I mea matou kia pera tona nuhiuga nui me tona rerenga totiutanga ki Poi llakena. I mea hoki, ko te tauira ia mo te tini atu o nga puke auga ki tera mahi, kite wero tohora. Otiia, kahore ia i ro.i, ka rokohina e te lahuritanga, tona titaritaringa i tc taia kua pahurc ake nei. Iloknhauga ilio, he pari kohalu te tahut.ihi i rcrere ai tana puke, a, marie ki.i likaki te koru one, makari ake nei, i ora al nga laiigata o runga. Me he mea, i tnka iti te puke, ite rerenga ai kitita, ki mini ki niatau ra nei, o te wain koru ra, penei, kahore kau he morehu e puta- He nui to matou aioha kin Kapene Hume mo te lahuritanga o tona puke ; nana nga korero i raro iho nei, koia i ata rangona ai tail! orauganoatanga o nga tangata. I te llatirei, i te 29 o nga ra o Pepuere ka iere atu i tenei awa, to rewa rua a te " Maukin ;" i rere atu tenei puke i runga i te nioha o nga tangata katoa oie taone nei lie wero tohora te mahi i motuhia inona. I anga laku rerc ki tc luaraki, i waihnpehape tc puke, i anga kmta, a, ka mea, anga auaki tc walia o te parata. I tc Parairei, i to 5 o Mnehc i te awntea nui, te kau ma ono maero te mamao o uta, e anga ana te rere whaka-te-marnngai-ma-raro ki tetaliikurae i reira. lie Marangai-ma-raro te hail, c keri ana ; ko le ra o runga .-make i tukua, he mea pupa ia, tetahi talia. No konei, ka luiiin le poti ki runga, takulo ana i 'e papa takatakahi, e rere ana tc ngarti, pueliu kau ana.
Ka liaere ka maruabialii, ka pakalia rawa te liau, liutia ana i konei ejahi atu o nga pott. I te 10 o iiira linora o te po, ka taka ki to Matangai nni. Kihai i patete mu tc puke i te ngaru, tutu ana nga Lira o te iiionna. Ite Ilatirei, tc Go nga haura otc ala, ka taka iti tc lian kite Tuaraki, ka haerc ka paea i konei te puke. Ko te liau kite kapahu, i li.N.E. I te ulia o nga liaorn, walii kite rima, ka kcri te liau nei, koia ano ! tcrc tiralia ana te puke, ko tetalii o nga puti, liikitia ana, tere tonu atu. 1 liclo o nga liaora o te awatea, ka kitea I atu a uta ; te uianiao atu, kolahi ano maero. Muri lata iho o tenei, ka wawa tc purnrohu, ka 1 kitea atu a iMuriivheuua ; ka whakaaro all i konei, ka tata, ka paea, ekoro lioki e puta, ko (e liau kia taka, ka talii ua ano ka puta te puke. Kiliai i puta lie whakaaro mo matou ; kaliore lie walii hei wliiriwhiringa. Touoa ana e nn te hunga tokoruaki te urungi, whakairihia ana tctahi o nga ra, ka whakakakea. Kkc ana maua ko Te Ropata ki njja rewa kite titirui uta, inekorc ra nei e kitea atu; —tuku pu te rangi. Ka mararaina ili i konei, ka whakamau ta niao titiro, ka kitea atu c tti mai ana lie ra°nga, rimga am, mete walii koru te ahua, kihai a ko atu i kitea i te tauarac o tera taha ; e antra whaka-te-Tonga ana aua kumoic. Whakaaro ana maua, ekore ano c taca te kaivc ki tua, no koua, ka meinga kia rere atu kite walii koru ra. K liaere ana ano tc ilui, kiano ata tae kiula, ka puta te ngaru nei, kopcnupeiiua ana te poti niarauiara kail, lie moana kau te papa-takahi. I runga i nga reiva nga langata, penei pea kua pnto ki tc moana ; tokorua ano i raro ko nga kai-tirurigi. Ka taia te kai nei, e te ngaru ki runga i te puke, cngia ano e rurnku ana. Kua tawfiati tc tai ite ckengao te puke, no reira ka ata hangahanga liaere to matou akinga. Aluringa iho ka wha kantatamatau te iiunga tokorua ki tc eke kiula, te karawhiunga e te ngaru, ngaro loan atu tetalii, ko te rua i toia ano kite puke e matou, papapapa kau ite akinga kite kei o te puke.
Erua nga haora i pahure i te whakakukutanga o te puke, ka eke kiuta etahi o niaua, lie mea lioki, ka pakoa te tai. I nuiti mai o tc rua o nga haora, kawhakarerea aui Ic puke ra e maua ko Te Ropata, he mea lioki kua nui te pipitanga ote toi, a, e mangungu liaere ana nga papa ote puke. Ite Taitei, ka wliakatika mai au, kua kohikohia i reira uga taonga i paca. I mea au, kia anga taku liaere ki Mangonui ; no taku taenga ki Ahipara, e tu ana i teira lie puke e rere ana ki Akarana, eke ana au ki tera ; no te ala nei ka tae mai au, noku ano te rongo tuatahi i kawe mai, o te taliuritanga o tenei kaipuke.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520325.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 85, 25 March 1852, Page 3
Word count
Tapeke kupu
970Te Tahuritanga o te "Maukini." Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 85, 25 March 1852, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.