NGA KAIPUKE.
PUKE RERE MAI. Pepuere 24—Haparaina, 308 tana, no Hopa Taone ki Hana Parahiko. Pepuere 24—Iriomama, 68 tana, no Poi Hakena, 97 hipi, he tanonga noa te utanga. < Papuere 24—Napi, 17 tana, ko Hemi Tautari, le peno no Tokcrau, 50 ketcpititi, 5 pouaka aporo, 1 kelii tupeka, 1 tangata. Pepuere 24—Iliipera, 8 tana, ko Tauranga, 2 peke liurutiuru liipi, 3 kalio aporo, 7 tana riwai, j tana aniana. Pepuere 24—Meti Ana, 10 tana.no Turangainii, C tana aniann. Pepuere '24—lra, 10 tana, no Tnranganni, 100 puliera witi, 2 tana aniana, 3 tangata eke mai. Pepuere 24—Atiropa, 35 tana, no Turanganui, 73 kalio liinu, UOO pauna araarihi,s tangata eke mai. Pepuere 24—Paicre, 15 tana, no Ilauraki, 3 tana nnka mere, 47 tana no I'oi Wikitoria. Tnranganni, 500 pulicra kanga, 3 tana aneana. Pepuere 25—Piarata, 15 tana, ko Apora, te pene no waipiro, 570 puliera witi. Pepuere 20—Honi, 28 tana, no Aotca. Pepuere 28—Kororureka, .17 tana, no Tokcrau, 10 kaho hinu, 4 pouaka ka, 10 pauna tupeka he "lea ta pukapuka. Maehi I—Railia,1 —Railia, 42 lana, no Wharekahika, 18 tana hiiui, 30 puliera witi. Maelii 1 —Akaira, 17 tana, ko Eruara Mailii te pene no Taurangi lie pclii. .Maehi 2—Tamariki, 30 tana, no Toketau, 2 tana liuka, 20 kete luia raknu, 13 peke hurulinrn liipi, 40 liipi, 1 tangata. Mnuhi 4—Angnmiakaliu, 22 tana, no Mahurangi, 25 tana waliie. Xlaelii I—Napi, 17 tana, ko Hemi Tautari, to jienu no Tokerau, 1 1 kalio liinu, 2 kalio lumi kokonaiti, 4 kaho tupeka, 8 koho liinu, 20 kete pititi, 10 pouaka aporo, 10 tangata eke mai. Xlachi s—Meti Ana, 20 tana, no Optiki, 500 puliera kanga, 4 tana aniana. runt: iu:rk atu. Pepuere s—Pi'iere, 15 tana, ki Il.iuraki.
Pepuere 25—Angan;?kahu, 22 tana, ki Mahtitangi, 2 peke pataoa, 1 kalio ta. Pepuerc '25 —Peueroniana, 35 tana, ki Turanganui, 1 1,000 pulu rakau, SO pauna mpeka, 2 lioilio, 10 karona waipiro, 1 peke tiionga, 2 mira. Pcpuere 25—Hone, 2S tana, ki Mahurangi. ! Pepuerc '2s—Hone Weteri, 23G tana, lie puke Mi'liL'nere, ki nga motn o Wliihii, lie Melieneie i runga rac a ratou .vlianaii. Pepuerc 20—Napi. 17 tana, ko Hcmi Tautari, ki Tokerau, i- tana, 2 pckc, 1 pouaka huka, 1 tana 1 pekc paraoa, 4 ponaka li, 2 pouaka hopi, 2 pi'ke nga rahn, 1 peke taonya, 1 ponaka tnpcka, 2 takai ti tehnka, 1 poualM kunara, 1 pouaka karnohe, 1 oiiimt, 1 liopatie, 10 takai taonga, '1 tangata eke am. Pcpuere 17 —Aaparina, 308 tana, ki Karaponia, 900 ponaka anniana, taonga noa no Opetoone, 2 tangata eke ata. Pcpuere 27—Parcma<a, Ufi Una, ki Karaponia, 20 t-ina aniana, 0 tangata eke atn. Pepnere 27—Uulii llemi, 40 tana, ki Ponekc, e u ki Kawhia ki Taranaki. Pepuerc 28—Kororareka, 17 tana, ki Tokeravi, li) kalio pinlii, 1 tana paraoa, 1 tana piliikele, I pouaka taonga. Pepuerc 28—Ikamotu, 20 tana, ke Opatiki, 2 tangata eke atit. Maihe I—Atiropa, 35 tana, ko Opotike. 3 pouaka. waipiro, I kalio waipiro, I kalio waipiro, 5 tana kalio kau, 5 peke kaycko, kaone, 5 pouaka taonga, 20 pouna Inpeka, 1 tana paoaon, 0 lipri, 200 putu papa, 6 hoiho, 12 kaho pola, 3 tangata eke atu. Maihe 1— Mokena. 10G tana, ki whenua wero toliora lliapera, 16 tana, ki Tauranga 2000 putu papi, 4 peke 2 peke huka, 3 peke rai]ii, 54 pauna tupeka, 3 peke, 1 ponaka kareko, I poke kaoue, 5 peke paraoa, 1 pouaka waina, h ponaka ti, 1 kalio poatn, 18 tangata eke atu. Maihe I—Niu Tireni, 14 tana, Te Mataku, ki Tauranga. Maihe 1— Akaira, 17 tana, Eruwera Maihe ki Tauranga, Maihe 2—lrimama, G8 tana, ki Pouhakcna, 25 lana riwni, 1 pouaka mea to hora, .1 kalio waipiro, 12 tangata eke atii. Maihe 4—Angangakalui. 22 tana, ki Mahurangi he pelii moa, 230 tana, ki Poi Hakena, 40 peke hipi, 3 hinkopirikabu, 102 hiako, 98 kaho hinu, 41 haho himi, 03 paiere ulictla tohora, 11 kaho liinu, 5 pouaka kopa, I pouaka pata, 33 pouaka, 1 pouaka tarau, 1 pairehe 1 liaika 4 mekaineka 7 pouaka 72 tangata eke atn. Maihe s—Napi, 17 tana, ko Hcmi Tautari te pene ki Tokerau takai taonga. Maihe s—Kaona, 287 lana, ki whenua wero toliora taonga noa.
TaIIUHITANUA O TP. " AllErlA." Na te Atiropa i kawe 111.1 i nga rongo inapo i anga liiai i Wliarekaliika ; 110 tc liokinga mai i Poncke i taliuri ai; kei a Kapene Rihala nga tikanga katoa o te taliuritangn. No ic rua Ic kau a rere mai ai i Poncke; tu ai ki Kukupii i Wliarekaliika i te 27 ; kotalii te kau mania o nga liaota itu ni, ka taka ki te hntiauru, ka keri i rcira ( ka wliakamatau noa te kaipiike ki tc puta mai; kaivenoa, kataea raenga roa, c wliitu maero tu ana e rua ngapunga kite tukutiga, teki ana. I liaore mai ki a ralou i ula 28 tnngata ka ivliakamatauria ano kite wlmkaVake te kau ma 1 , wha nga lmrilianga ka wliati te u rungi ka nlm te rcre kitctalii toka i reira. Ko te liipi te mea i kawea ai i re ira ki tc ruru nga o taua toka ka nui liaere te liau mete 11 garu ka 1110U1 i konei, ta koto rawa atu i uta itc wha o nga liaora. |Ko nga tarigata katoa e nolio ana i te kaipuke i taua po ; no tc aonga ote ra, ka hoe tutu kiuta, kiliai roa takotoronga ka pakaru. Nga pnkapuka o Maori iaia; na te Atiropa i kawe mai. Nga u(anga 300 puliera kanga, me etalii kaho. I pakaru a te Areipia ki taliaki tataatu o te pakarutanga o lloh'i a Kerepi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520311.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 84, 11 March 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
931NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 84, 11 March 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.