TE ORANGANOATANGA.
Ko te korere i kitea i roto i tetahi nupepa i Wiahinia, he mea miharo rawa; e mee ana matou, katahi na ano te korero miharo i taia kite pepa, ano he meatanga na te AtuaKo riga tamariki o te Ilikana e takoro ana i te taha o tet.ihi poka, ko te mutunga i raro liro, aue ! ana noa atu. I a rana e takoro ana, ka peia te teina e te'luakaii.i, taka whakarcie tera ki roto ki " te rua o te waro." Ko.-i noa te tamaiti ra o ng.iro ana. ka rangona kna taka ki taua rua, kihai hoki 1114.1 boa i whaki ite takanga. No te meatanga Uia wliiua ana tamariki, katabi ra ano, ka whakaae kia whakina. Ka wbakaaroa i konei kia rapua he tikanga e kite i ai tana lantaili. Ka tukua he tvh .kaheke i konei, herea ana te pito kite Kohatii, tukua ana , erua te kau putit teroa o t> whakaheke, oiira.kiba j i pirau te rama, hutia ake ana, rokohanganoatangr c te po, ka uialiue maori. Moeilio, ao ake, ka whakanialamatau ake kite tukutuku i riga whakaheke; kihai i taia, ka rokohanga etepo ka marine ano. Kna mea nga matua o te tamaiti i konei ekore e taea ta raua polik : , kua mea kia araia te poka, kei taka atu tetabi tamaiti tangata ra nei, i nitiri atu. No konei ka korerotia kia berea te laura ki re hope o tetabi, me lukutuku ki raro, me kore ra nei c tatu, tne kore ra nei e taea taua ivahi tamaiti. Korero nei, a, ka whakaae tc tuakana o te potiki ra kia tukua ia ki raro, kiaiitiro i te poka, mekaborc tana teina c kitea. Hereherea ana nya whakaheke kite hope me era atu wabi, herea ana tetabi kite ringa, tukua ana. Ko nga taura i berea ki taua ringa, liei kukumc mana, ua hiahia kia tukua ki raro, kia hutia nke ra nei. Ka tukua nei ia, a, rima te kau o nga putu, ka titiro iho ia, a, ka kilea e kauapu ake ana ng« kartr e rua. anga tonu tc titiro ki rimga. Inamala, kua tae atu ki tc pareparc i takoto ai taua potiki, awbia ana ki a ia. Hopu pu ete tuakana, ki roto ki a ia, meinga atu ana kia puritia te whakaheke, no ka rite noa ta raua inca, ka whakaoioia te taura, kumea ake ana raua. Kihai taro ka maiangi te lokorua ra, a ka kitea te ran o nga tangata e pac ra kite malakitaki ; no te putanga, tangi ana tc ngongoro o te iwie pae ra, aue ana clahi, parare ana etahi, tangi roimata ana ctahi, ka patua tc tini ete aroha. Ka mutu te ngakau tangi ote tini, ka lirobia nga mate o te potiki ra ". otira, kahore kau he male i kitea, i te murikokai anakc te niahorehorelaiiga. He hiakai anake te mea i tangihia c taua tamaiti, kna rua tc kau ma whitu o nga ltaora i tana nohoanga ki roto ki taua poka. Uia ana nga mea i kitea c ia, ka mea ake, he rama tana i kite i rolo i te poka, i rongo hoki ia ki le baruru ote whatitiri. I lirohia te ahua ote poka, ka wbakaaroa, ewha te kmi o nga putu i tana lakangi tnalabi, muringa atu, ka pabeke hat-re ia i nga putu erua te kau, a, takoto rawa ake ia i runga i tc parepare titiro ai whakrirtinga. Na to aha, na te aba ra nei i ora ai —kihai rawa i matauria.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520129.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 81, 29 January 1852, Page 4
Word count
Tapeke kupu
594TE ORANGANOATANGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 81, 29 January 1852, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.