Hanuere, 1852. E mara eTe Ropiha,— Kia rouga mai koe. Kua mate ta taua whanau, ko Wi Repa, ko Hone Ware. O te hoa riri, ko Papakakura, ko Hohepa l'nln, ko Hohaia linre ; mate rawa. Mo ic hoilin. Kahorc he potiri o tnku ngakau, mo ta laua whanau, la to men, na ratoti ano rntou i mate ni, kotahi aku ian;,'ata e me.i nei ahnu, ko Papakakura, ma le Mahiireliurc ia laua whakaaro. Note Taitc nei i hihinga ai. Ileoi ano taku korero (Signed) IS'.i Te Waka Ki:ke. He mea ten'ci kia rongo ai te langala ka !ae atu an ki nja kainga ka oii le whakahua i raro akc nei, a nga ra ole Marama e rapa nei i tenci pukapukn. Ki Mataheka i te aiva o Waiknlo—i te JG o Maehe, 1852. Ko te nhakahaere i nga kaha ole whemia c tukua ana c Haimoiia Paitai e llotene Kruern, me era tangata. Ki Wliangapc—i le'l!) o Maehe, lSii-2. Ko te whakaliacre i nj>a kaha o ia uhenua ko te v. henna hoki lera i whakaritea e Te Wherowhero, c Tamali, me era atu, hei in it mo Mangere. Ki Whaingaroa i in 2G o Maehe, 1832. Ko te tnk.it i te ran puma koialii £IOO ki a iVireiiiu Neira me era atu ; ko le run. ia o nga lukunga ulu mo te uhenua i hokoa i million. Na Tc Kaika, (Signed) Chas. W. Lioaii, Surveyor-General.
He ponri kc nno tana i te lainga ilio o onei puk;i|)iika ki o matnu rarangi. 'i'okorima cnci taugata i kali. nci teor.mga, a, rcre whaka. rere nuuu ki le aroaro o to ralou Kai llangi, no Cc me.i, i tolie ratoii ki le piipnri i (c umualiara i to uto—te uto e Inpu tonu nei i rolo i to ngakaii, o tenei mea, o te taugata Maori. K miharo ana imitou, i rolo i unei ra o tc maramatauga ki to iiorangi o o niatou lio.i ; lie mea no.t akc nci to take, ka turia hei whawhai, kapn tonu alu ki nga pn, a rere liaurangi ralou " ki tc rapu i te hi ite i roto i nga ara ole lie."
II nga p.inga kua rile i a te Kawanalang>, in whakaaluinnga ki n<ji tiknnua alaaliua e reru mui ana i tc alnuvlieniia, i it- luikoliokn, mi; te uliakawhirinakiiaiiga alu kia puia ai nga liialiia e likaai ua inalii; - luiinna nj;a Wh.iri; Wliakana kua lurii ki ia tvaiii, ki ia ivahi In:i titiio, hei ivliakaroug.i i lie i rulo i 10 tangaa .Maori ;—liaunga ruei inea kaloa hei \vliakiiinainii!>i akc i a ralon, liei vvliakanolio i rulo i le pai o lunci ao, —kua rua liciki i roto i uga tun tini, e aknnt ana latou ki nga riienga or.i o lo k.uakia, u o ralmi Miliincrc arolii. Kill Dili le likanga inku am ki a ratou i nga pukapuka o luwliaiua toiimii ana inn raluy ; a, kna nni noa ntn lo apitir.mga o te pui ki a rutin, no tc mca, kua tangoianijo pn ake » ratun na Knpu o to Oranga, kei rom hoki kei tain pukapiiku lapu lure kaloa e likaai ti
ratoii inalii ki a ratou ivhnkatangala Maori, kite rail atu hold ote tangata o!c jo. no kona, lie niii te mnlauraiiga e iri u:ni na ki runga ki a ratou. Na e takoto ana enei men tika ki to ir u aruaro, nio konei, ka tika nwa t.. iu.,u><i tango mai itekupuote Apotoro, J-.iia tar.ga: , kite tangata,o nga tini Maori; —'*'lani< Ma—" 11 pai ake ana a kantou men, c auga ana kite oranga, ahakoa matoii ka pene i atu te korero - " Me lie mea c t.ipnko ana ki le njiTkau, e Ima ake ana i rcira nga knpn o (e karaipiture e korerotia nei i votcj i nja \va e rere nri, pcnei ekore "e liontit lie kino mo te kino, lu; laiiiui 1110 le taiinn ; otiraii, kia wlinkapai." Ko nga likanga o te ivliakaponn o to fatoii Kui-ivliakaora, e whakahoti ana i te tawata, j " ko te riona, ka reinetia," ka "nnvhahia" e [ tc tangata "ona Ima wkaiv/ni," n , ka, " inoi atu mo ralou c whakapae noa ana ki a," ia " a e am ana ki a" in. Ko timei, n tumannkonako kei to n<?akne, ae, tenei nga pai kei ie aroaio, ka w.iilii, teiiel lie, hei tauira nio te tilli li mca ana matou, me pupuri to tangata M*ori i te ratou piikii riri, n, kaua te korero e turn kin imiiii rn ano le ugakaii, kia marie ra a:io te liinciK'aro. He iwi maiiaivanui te tangata. .Maori;" ki i unuarrouki te irliaktitnjm i iei-.i men hn'ninrie kiroto ki a ratou. Kia maliara hold" ki tenei! ua man te puku riri n te tangata, ekore n»a mca e korerotia ana c ia, e tiio'nV. ana e"ia e ata marnm.-i ; n,c mca ; na te tnliitulii, " Ko la Hiri e takoto ana i ruto i te n-akati o te liuniia knare."' II mea ana nintou ki ngn hoi Maori, kite ttipu he lie i roto i n ratou i ruima i nga likanga o te karakia, ore k.mc tana lie ki'o ratou mihinere ivhakarite ai ta te mea lioki, lie rain le matau o ngi Minna, he ralii ake to ratcin imiraniainng.i, ma reira ka oti pai, ka oti lata ana lie i a ratou. Kia maliaia ki tenei. Na kite mea, ka puta he kino i riu:<ra 1 nga ritenga ole lure, enuari me mea h.m tinaati kaioa kia ka«e a ki nga fcai-ivliakaiva kua wha kantea nei e te kaivanaian»a hei litiro, hei whakaaro, mo ngi he o tenei whunua. In mea lioki. kua roa to ratou mahin"a ki ia mca, aka toh.mga kite whakt-aro, % kua tnunga lioki kite wliakali tore i n».i tikanga mo nga liara ; ko te otinga paiian.. a o o ratou tataku kua tuliia ki nga r.iran.-i o"ri r.i puka- puka o tig* Wliare Wliiiknwi!', ki ngakuu katoa ano lioki o te tokomalia o't'e luiiiun titiro i enei korero.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520115.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 80, 15 January 1852, Page 3
Word count
Tapeke kupu
998Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 80, 15 January 1852, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.