Niu Kini.
E whakaritea ana e Pene Kuki etahi tangata o tenei motu ki nga iwi o Niu Horana e haere tahanga ana, patarotaro ana te auga nga. I ahua riri mai, wehi ana a Pene Kuki ratou ko nga hoa, hoki ana ki nga poti, hi)e haere ana i te lahalalia, matakitaki ai. Kotahi ran o tana h'inga i mine ra kite tahataha, parare ana te mangai kite karangar.inga, c wliiu haere ana ite ahi, toro tonn mete panra nei, kahore ia he pakutanga. Ileaha ra nei ana ahi, mo te ahatanga ra nei i toua ai; te ata matau inalou. He walii rakau i n.au ite ringa o te hungi i toua ai ana alii, i pu.-.re pea aua rakau, he mea wliiu kite taha, p i.t» ere tonu atu, mura tonn, liilii ana mete paura nei lieoi hoki te roa ote kanga. I kitea aua mea e nga tangata o te puke, hua noa ratou he ahi maori, a, kite mea, kiliai nga tang ato ote poti i lata atu, kua wliakaaro ano ratou he wliakaruruiiga pn i a puhia ra I te liiohanga ai ki nga patu i whiua mai e nga tangata ra, ka kitea, lie tao nei, kiliai i what whanganga, tc roa, he kakaho nei, he rakau pera ano ra nei te alma; he rakau pakeke i te mala, he tini kc nga koinga. I kaha rana te irliiuiiga mai, ko nga tangata o te poti kei konei, me ko noa atu tc launga mai. Kiliai i ata kitea atu te irliiuiiga mai o aua matia, i whakaaroa ia, he mea wliiu a runga i te rakau he mea whakanoho, pera me te nialii kokiri tao roa o nga tangata o Niu Horona, Tuhiluhint/A o nju mea o/c no.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511218.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 78, 18 December 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
296Niu Kini. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 78, 18 December 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.