Meatanga kite Mango—l naia ake nei, tokorua nga tangata, ko Te Tuari, ko Te Ropihana, i haere kite kaukau. Unuhia ana nga kakahu oTe Tuari, rere ana kite wai; ko Te Ropih <na i:i, i panjjia o Ic welii, tn ana kite parepare ole wai, karan;;a atn ana ki le lioa kia tupato ki Ic mango kill ai a Te Tnnri i roa ilio kite wai ka anc nice, kite atn ana i rcira e Tc Ropiliana, ti-talii imi, hur' ake ana le kopn, e aiyi ana ivli.ika—Te Tnari ki tc ii;.iu i a ia. IC i iiohoni i kouoi te kau inai o "l'e 'i'ur.ri kite parepare o ie wai, kakama loan tc kau main loniuijpil ngana ana tc iniw'i i rlro am ana ct.ilii o n.:;i kikokiko tiiaritari ana i tc ngatiir;.;a. ko Tc Ropiliana i at t kite am i a raua ; c una ana . ia, i tc kiiimjr.i inai o Te Tnari, lie inoa ano i raio ia i tc kopu o tc in 1111:0, he 111 c 1 ano i ruaga ole tuara ; i rcira, an 1 ano te lan.uata ra ki tc kopu o tc v.acwae inaunii mui una nga kiko o tana walii. Totolic nei rao ko tc mango, nawai ra, a—ka tae ki tc p.tro pare, lac rawa alii mete mea mate nei, toia ana kiuta eTe Ropiliana. Krua ano o tc mango ra; no kaki'.c noa, ka rir.i tain kai ka kau am ki !_• kopua. Ka oti tc ra tc ivliikalakoto c Tc Ropiliana, ka rere atu ki tc tiki man ana a f'ata I'aro ia in, liacre ake ana raua kite c takoto ra i ana mate. Ka oti le takatakai tc mate o tc tnngata ra, kawca ana kite wliarc Tuioro kia rangoaiia ia. Ite lakotoranga o 'i'c Tuari i te parepare licrea ana te a ikilia ki tc liuvvlia i runga ake ole ngaimga ra, ko te mea ter.t i liaugalianga ai te lickc oic to'o. Ka rongo nga tangata o tana wahi kite matengi ota tangata ra, ka men kia arnmia te m nyo, 111 c kore ranei e man, Kihai i roa ka minute polio Tc Hone, a, 10a rawa ilio ka toia te mango ra kiuta, i kai lioki kite ngikm puroku i roto i tana mea te matau c man ana. He tuaiuca le mango ; eiiva putu, eono inilii te roa. Kamea tetukomolia kia kite i nga moa oto puku. I'okaia anc te puku, lialiore kau lie mea o roto. No nnnalii ka rongo matou c ora ake ana aTc Tuari ; 11a le kutcre tonu o ( c toto i nui rawa ai te mate.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511218.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 78, 18 December 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
440Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 78, 18 December 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.