Kua wakaaro matou kia tukua atu ki nga kai titiro o tenei nupepa etahi korero mo te kahuaro tenei mea kararehe, o tera; te ahua hoki o nga manu, me era atu mea, kia atu uiatau ai le lang-ta ua tutalaki noa kite kupu uhakahua ki ,111.-1 lini raei, i te mea c korero nei i nga rarangi ote Karcrc Maori. Haunga 0110 tc kaluia o ana lini mta, me uhakaliacre 112 a kupu ki tikanga o ana inea. Ko te timatanga korero kei te Toroa : Tk TonoA, Iv ai ta Te Mana. Ko te inarm nui rawa tenei o nga man" katoa e kau ana kite' mnaua. Te roroa ° iiija parirnu, i te pito o tetahi lae noa ki ie pito o tetalii, tukiu-ina-rima putu. Ko le maim mokomokai o Tc Wircti km kiiea u maiou, i man kite Kepa, i Awlicrika, erua Ickau-ma-rua putu o nga puirau. He mea ano poka ake te taimaha i nga pauna eiua tckau. Ma tonu nga lmriiliuru o tenei lu manu; ko nga hou mangu, kei te pito walio o nga pakau, ko etahi huruliuru mangu kei te tuaia. Koa tonu nya ngu'ii, pakeke tonu, ngaiigana ana. Tua ma ana nga ivae, popoio ana, pararahi tonu. Kalia tonu ma pakau, roroa an >, luicre mai tc wnaiti. Ji liopu ana i tana kai ia ia c rere nei. lie manu kakai tera; ntijn, aliakoa kalia, alia'-oa nui, eßore iu e maia, e tukiia noaiia ana tana kai kite k'llm rere moan 1, ki ic kawau, me era atu manu. 10 kitca (omnia ana tenei tu maim ki le Moana Marie; o kitea nuiiia ana ki Pireni, ki Kamukata. Ko te raumati rere ai enei mum ki reira; he kai ngolii te mea i anga ai ki ia wahi, e ranga ana hold te malii o te ika i ana wa. Haung.i tenei tu Toroa kua korcrotia atu ra, erua iitu tu Toroa, ko te Toroa o llain 1, ko te Toroa iigutu paiuo. Kite taka kite wai he taugata rere puke i nga ivalii c uiiii ai tana inami, ka popokia, a, ki le kahore e hohoro nga hoa kite whikaora, ka ngaua putia. Nui situ te kalia o tenei manu ki >e rere; c mea ana a Wata Anota, kolalii manu i aru atu i tetalii k.iipuke terc, i nga ra erua, i 11:4 ara etoru. lie "Kepa Ilipi,' te ingoa o tetalii iu Taroa, i huaina tera o nga tangata rere puke mo ratou e huiliui lomuici kite Kepa. IC mca ana u Kapene Nolle, i ana tuhituliiiiL'a ki ana ki nga moana ki ts> Tonga, e nui ana te Ima o tc toro 1 ki nga nolioanga o nya kai ivero kekeno, takiuauiia tonu te taimaha; e kainga ana aua hua, e nieinga ana he mea reka, e k.iingi ana hoki nga pi toroa, nui atu le pai c ai ta ratou; otira, pea, kua pera te lia o nga w.iha o nj;a kai wero kekeno, 111 c to nga laugaia ake o era wahi. Nui atu le toroa ki nga inotu o Wharekauri; nui atn hoki ki ny;a nioiitcre o nja tali italia o Niu Tireni. K rekaiu 1 ana nga hua, e kohia ana nga manu pi, kite huru kekeno he mea tutu ki tc hiiiu, toki tonu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511023.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 74, 23 October 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
550Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 74, 23 October 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.