Tahuritanga o te Kata te "Maori."
I te atu o te Taitei i te 17 o nga ra o te marama, ka tahuri te "Maori" te waka whakawhiti ote Kawanatenua ki Manuka. I rere atu i Onehunga ki Waiuku i te tahuritanga ai. Koti.hi tekau m.i rima o tangata i eke iitn, tokoriniii nga Pakcha. 'J'cnci nga korero o lana matcnga. No te 10 mete £ka rcre am ate Maori i Onchuiiga. Kokohanga iho ehe ana te ban, no kona, ka vvaihapc haerc kia puta «i; no te mea e limn ana te tai, koke marlre =in 1. No le putnngn kite raengu o O.uarangi, ka knhu te ban, ka pua hoki te pokaka, no kona, ka riwbitia te ra o te kei, ka lukua ki raro to le ihu. Ko te mea ia, kihai i roa, ka hutia to te ihu. K3 haere ka pakoi te tai i konei, liieakc inimiti te awa rerenga waka ki Waiuku. Me nkc puta kite racnga, ka puta te pokaka, he pulanga no te hau, lie huringa no te pake ra, te tirahatanga puta tonu niai tc Hi i te kniahi, tomo ana i te wai, kihai ia i totohu w iwe. Ko Te Keiri. ko Tc Kupa, Wiicinu, e noho maj a iia ite kei, no te tirahatanga ka piki raua ki te taha whakarunga o te pake, muriuga iho> oho rawa ake a Tc Kupa c taiipatupatii ana ia ki le ngara ote moan 1. llokiu aiia»e ten rokoliina atn, e nobo ngoikore ana a Te Kcira, aTe Hone, a Wiremu Kuril, me ng 1 t.ingata Maori. I tenei wnhi ka kitea nlu eTe Kupa e kau una a Pene Mcra, te kai whakatcre ole 1' Maori," i waenga moana; ite kileuga ai, ka rite kite takiwa otc tahun.i, otc puke taliuri ra. Tae katoa nga tangata Maori ki t c laliuna; ko Penc Mcra ia, kibni i tac atn i te taimaha o nga putn, o nga kohekn. Mehija alii ana e Te Hone kia kail atu a Te Kupa ki uta, kia puta ai- Muri tata ilio ka rere t< ra ki tc wai; kihai i tic ki uta. lie mea unuiiiiii iiu-a koheka o Te Kupa, ko te hate anakc i niahiie, 111 are re ana kite moana, tac marirc ana tera ki le tabuna. No te tacnga ki reira, ka kite ia i te tangata i h rcre i ale KciraMea atu ana tana tanu'ata ki a Te Knp 1, kia toaoa mai aTc Kcira kia kau niai ki tc- moana. man-i, ma 'aim tangata c tiki ntu e ivh ikakau mai. Marere ana tera kite tai, kau am ana te tangata ra ki tc tiki, uhakakaiia ana, a, no ka niarcre 110 a a Te Kciia, ka ivliakarerca te tinana, ka hoki tc main ra kiuta. Na, ka whukaaro i konei nga lii.i tangata ra, me ake araia ratou e te tai pari. Ka kakama ralou i konei, kia we le tae atu ki le tu.i irbemia. Ko tc rcre .1 waewae, ko te kau tu, ko te kau hoehoe; nawai, a —ka tae kiuta kite kainga o tc tangata .Maori i Mangere. llipokia ana te liunga ra e nga tangata o whungainga ana hoki, tukun ana he waka hei hoe ki Onelmnga. No muri nei, k.i tino rapua nga tujiapakii ra, kihai i kite l . Kahore pea he tan hei whai mo 1851, ki tc mahi atawbai, kite main' main o tcnei mea, o te tangata Maori. He malia nga taliiiritnnga puke ki tc tahataha o iiiza motu npi, he maha hoki nga mntenga o tc Pnkeha, whakakiiea n/ia te arolia o te tamjata Maori i roto i cnej mea katoa. Tu whakarunga ana te niaia, me te aroh.i n te tangata Maori, haruru ana kj tawhiti tc rongo. Ko euci mahi tika—ko encj mahi whakatangata, hei whakahari i nga ngak 111 o ng.i boa tupu otc tangata Maori. Ehara i te mea, ku tc whakapai kau o tc tini c puta ana mo te tangata i roto i enci mahi ataahna o iia, ko te aroha o te Kawana-tuarua e wlm-
kakiloa tonutiu ana kite hunga ki le liungi aroha. Itc nupopa ole Kawanatiii!'.'. o mini, ka kitea, cwliitu puma, kotahi te kail ma talii liereni, i riro am mo Te Kitirau raiia ko Knripn mo te niaia o taua liunga. 15 kake no i ake mn te malii pcnci i o matou kupu wh.ikapai. I imiri i!io o te o nga korero mo le talmritanga o te " Maori," ka tae mai nga rongo ki tctnhi o nga mpnpaku. Kua kitca a Te Kcira e tetahi tmgata Maori ki Waikowhai. Kahore i alu, lie mca noa nke nei te limotitang.i. I tauumii kite urnpa tiipap.iku o Oncliuuga, i to Turei kua pahurc ake tiei. Ko Te I'aha le mini:a imna i karakia i te nehunga ai. Ko Meiha Keue, ko Kapene Ibiuiona ko Te I'ere, kai-wliakaiva, lino n-jaliurii atu o nga r.ingatira o konci i liuei-e kia kite i te tanomanga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511023.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 74, 23 October 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
837Tahuritanga o te Kata te "Maori." Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 74, 23 October 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.