NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Hepetema 23.—Paiere, 16 tana,no Waiau, 6 tana muka, 1 tana poaka Hepetema 23. —Ngohi Kahu 10 tana, ko Tune ie pene, no Wliakatane, 7 tana riivai, 6 poaka. Hepetema 24. —Holii, 15 tana, ko Te Wai te pene, no Opoiiki, 300 puliera kanga, 1 tana poaka whakapaoa, 3 tana poaka, I tana' riwai, 5 ran pauna liinu, t tangata eke mai. Hepetema 24.—Mere Ifaora, 19 tana, ko Hapuku tc pene, no Opotiki, 150 puliera kanga, 2 tana poaka, 10 tana riivai. Hepetema 25.—Angangakahu, 22 tana, no Mahurangi, 500 pou taiepa, kaho hoki. Hepetema 27.—Ira, 21 tana, no Turanga, 600 puhera witi, 250 puhera kanga, 8 kalio po~ aka, 1 tangata eke mai. Hepetema 27. i;a SIaia ) 27 tana, no Turanganui, 300 puhera witi, 450 puhera kanga, 2 tana poaka, 1 tana wamti. Hepetema 27.—Meri Peka, 15 tana, no Matata, + tana niuka, 5 tana liwai, 2 kaho poaka, 5 kete hinu, Hepetema 29.—Mere, IS tana, no Whakatane, 100 puhera kanga, 23 poaka, 1 tangata eke mai. Hepetema 29.—Hera Heini, 17 tana, no Tura-, 1 nganui, 170 puliera witi, 2 puhera pare, 280 puhera kanga, 17 kaho poaka. Hepetema 29. —liiomama, 78 tana, no Turanganui, 800 puhera witi, 250 puliera kanga, £ tana poaka. Hepetema 29. Napi, 17 tana, ko Hemi tari te pene, no Tokerau, 4 pouaka wamu, 1 pouaka hua heiliei, 3 tangata eke mai. Hepetema 29. Atiropa, 35 tana, no Mangonui, 16 kau, 2 tangata eke mai. Hepetema 29. — llereahiahi, 45 tana, no Atiraira, no Poi Hakena, 225 peke paraoa, 112 peke huka, 13 tangata eke mai.
Hepetema 29.—Emikara, 754 tana, no Hokianga, 79 rakau whakapakoko, 108 rakau popoto, 192 rakau kani, 1,420 huri punga, 80 kurupae poti, 3 tana kapia, 7 tangata eke mai. Oketopa I.—Hera, 130 tana, no Poi Makena, 150 tana waro. Oketopa I.—Arikihana, 36 tana.no Waiau, 10,000 pntu rakau kani, 800 pou. Oketopa I.—Peneromana, 35 tana, no Turanganui, 10 tana liinu, 200 puhera wili, 30U puhera kanga. Odetopa 2.—Angangakahu, 22 tana, no Ma- • hurangi, 400 pou taiepa me nga kaho. Oketopa 6.—Tamariki, 30 tana, no Tokerau' 1:1 poska, l tana poaka, 1 kehi liua heihei' 3 tangata eke mai. Oketopa 6. Mary, 47 tana, no Te Kawau, 22 tana kapa, 50 pouaka hini, 4 kehi, I kaho waina, 1 tana tole, I pouaka tupeka, 1 kehi kakaliu, 1 kehi potae, 1 peke piraikete, I takai liiako, 1 peke kaone, 10 pouaka liua rakau, 1 keke pata, 1 kaho hinu. FUKG HERE ATU. Hepetema 27. —Mere, 45 tana, ki Tokerau, 58 kehi hini, 4 kehi, 1 kaho waina, 1 tana tote, 1 pouaka tupeka, 1 kehi taonga, 1 kehi potae, 1 peke paraiketc, 1 peke hiako kau, 1 peke kaone, 10 pouaka liua rakau. 1 kekc pata i kaho hinu. Hepetema 27. —Meri Peka, 15 tana, ki Matata, 1 peke paraoa, I peke huka, 1 pouaka ti, 1 kehi hini, 1 peke taro, 1 kehi pikara, 1 peke paraikete, 2 peke taonga, 6 piriri ra. Hepetema 29.—Atiropa, 35 tana, ki Tokerau, he pehi. Hepetema 30. lliiiiiri, 597 tana, ki Taranaki, ki Otakou, he taonga no lugarangi mai, 91 tangata eke atu. Oketopa I.—Hera, 100 tana, no Te Kawau, ki Poi Hakena, 50 tana kapa. t Oketopa I.—Arikihana, 35 tana, ki Ilauraki, he pehi. Oketopa I.—Mere, 15 tana, ki Whangarei, 1 peke paraikete, I pouaka tup.ka, 1 kehi kaone, 1 tangata eke nlu. Oketopa 2. —Napi, )7 tana, ko Hemi Tautari te pene, ki Tokerau, 4 kaho, 1 kaho pia, 6 peke tote, 11 peke raihi, 1 kehi hini, 27 peke, 2 pouaka paraoa, 2 peke huka, 1 takai whao, 1 pouaka hopi, 1 tana rino, 14 peke ota paraoa, 4 ipu ta, 1 ipu hinu, 6 takai inea noa, 6 takai mea kai, 7 tangata eke atu, Oketopa 2.—Naiari, 21 tana, ki Hokianga, 1 mira. 2 rau pauna, 3 peke tote, 2 karona winika. 1 kaho hea hoiho, 5 karona hinu, 1 tatari, 2 kohue 1 pouaka hopi, 1 kehi taonga, 1 k:\raka, 1 peke kawlii, 1 hea hoiho, 2 pere, 2 oumu, 4 ho, 1 peke taonga, 2 kaho rino, 1 paiere ho. 1 peke hea hoiho, 1 peke paraikete, -k pouaka ti, 1 pouaka ti, 20 pauna tupeka. tana riwai. Oketopa 2. —Bawinia, 255 tana, ki Poi Hakena, 50 kehi hinu, 10 kaho paramu, &9,3'J8 putu rakau knni, 27 rakau whakapakoko, 1 pouaka rakau hea, '27 tangata eke atu. Oketopa 2. Hera Heini, 17 tana, ki Turanganui. Oketopa 3.—Maukini, 109 tana, ki Poi Hakena, 6,000 putu rakau kani, 10 kaho poaka, 107 kaho hinu, 7 rau pauna wheua luhora, 5 kaho mea whakakanapa, 12 takai ti, 12 tangata eke atu. Oketopa 3. —Te Puke o te Kuini a Parora, 319 tana, 5 purepo, ki Hokianga, he mahi whakatatutu. Oketoj.a 3.—Angangakahu, 22 tana, ki Mahurangi, 4 peke paraoa, 1 p«eke huka. Oketopa 4.—llanete, 14 tana, ki Waiau, 1 tana waro, 3 peke kakahu, 5 paiere rino, 1 kaho waina, 1 kaho waina, 1 kaho hinu, '2 te huuga eke atu. Oketopa 6.—Peneromrna, 35 tana, ki Turangauui, I hoiho, 2 kehi, 1 peke, 2 pouaka lioroi, I pouaka ti, 2 peke huka, 2 takai taonga, 1 kete hu, 3 takai taonga, I peke paraikete. Oketopa 0- —Kukupu, 20 tana, ki Opatiki, 1 pouaka ti, 4 hoiho, 2 kehi kakahu, 2 pouaka horoi, 4 rau pauna tote, 1 piriri ra. Oketepa 6.—Meri, 47 tana, ki Tokerau, 08
kelii liini, '1 kehi, 1 kalio waina, 1 Una tote, I pouaka tupeka, 1 potae, 1 peke kaone, 10 pouaka hua rakau, 1 keke pata, 1 kalio hinu.
KoREJJa.I O TKTAIII K,\irUKE 1 TE TollOha. —15 men ana nga pukapuka tuliitnhi mai i Kio re Hiineiro. itel to liga ra o Pepuerc —" Ko te korero i muri mai nei, kite maid o tetalii Tolioi.i ite kaimga atu kite tan i tetalii kaipuke, na Hohepa Raia te rangatira ote puke wero tohora o Poknhota. I korerotia kite aronro o te kai-hapai-tikanga o Marikenn, e nolio ana i Rio re H.uieiro i Hantiere, 1851. E meinga ana ko te rui tenei o nga innlii tan o te tohora kite kaipuke. Ko te Eheka te rua o nga puke i tauria ete tohora kite Monna Marie, lotoliu tonu ilio tera. K mca ana Pene Raia, ite * ' o Tiliema, i te tau 1850, i te 5 o nga liaora o te maruahiahi. ka kite atu ia i eta'.i tohora paraoa e ranga ana. Erua nga poti i tukna, u pu te wero o tetalii o nga poti, kihai i takiroroa i niuii ilio ite liutin*a mai ole alio, ka huri ake te kopu o to tohora ra, tangohanga atu o te poti kite kamrae, titaritari kau ana ki roto kite walin,manu kau ana nga maramara. Ko nga kai hoe ote poti i kau atu ki tetalii ; ko te ngolii ra, manu ana tera i roto i nga mar.iuiara o tana kai. No konei ka liokia kite puke te rua o nga poti, me nga tangata o te poti p;tkaru ; kotitlii atu lioki poti i liuki kite puke, liutia kitoalia ana ki runga. No konei ka whakatikaia nga ra ka re re te puke kite tohora, e manu tonu ra i te wahanga o te poti. Oti te whakapai nga wero me era atu mea, e tu ana nga tangata ine nga mca i te ringa. Wliakatikaia ana te ilin ote puke kite loliorn, e kakeam te puke, ko te ngohi ra e tere ana whakaimiri i te puke. Ka .liaere ka whakatata kite tohora, ka reia mai e tern, tahi ano taingi kite ilui, keke ana, puta tonu le wai, erua ngi papa i oho, erua kurupae i wliati. Hurihiaani te ihu o tepuke ra, anga ana te rero wliaka Rio re Hanciro kia liang.i nga p ikaru. No te otinga ote puke ka rere lino kite wero, ite 10 o nga ra o Hanuere. Tena ra nti e rokolianga te weingn tawhito, kalioie ra nei, otira kite mca ka kitea ki wacnga parata, ka tangi ano te aru, ka reia kite wero. —fr'upepa o f>'in laku.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511009.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 73, 9 October 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
1,338NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 73, 9 October 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.