KO NGA WAHI O AOTEA.
KA timata te rohe o to matou kainga i konei, i waenga nui o Whakatangikaha, ka eke ki Taranganui, Tokitarara, Torea, Teruauku, Kaipapaka, Tewharenui, Tehape, Temakomako, Wetutakaora. Ka hoki tenei rohe, a Tengaingai, Teramanui, Mangaora, Warepuketi, te Omauriri, Kaiwha, Tetakapu Rataroa, Terekerekeotehoka, Tehuahua Te Koheroa, Tekoru, Teahora, Moerangi, Whareonene, Paiakakeria, Teliikutoto, Tekohuri, Temangemange, Ohinetamatea, Tipoka, Terape, Tehue, ka puta ki te rohe a te Raika, a, Motakotako, Tepekeoteapunga, Otuatini, Piritaha, Tetokitoki, Mokaikaraka, Kaeke, Takere, Pokolio, Tewhakamaru, Temapau, Pukewharangi, Matapoporo, Manuaitu, Koreromaiwaho, Hiringa, Terauotehuia, Teputere, Waikoroa, Teawapapaka, Opure, Tekakawa, kua tae ki Whakatangikaha. Ko te taiepa tenei o tenei Kainga ko nga kainga i roto i tenei taiepa ko Tetuhiotewehi, Matekohai. Tekauri, Puketoa, Waiteika, Makomako, Okapua, Terua Otewehi, Kopunui, Tetupa, Mari, Tepakihi, Tehoakarewa, Tetihiotonganui, Tetukeomarumahanga, Wharauroa,
Kainamunamu, Temohiti, Pakoka, Tihitu, Tauranga, Karea, Raoraokauere, Raiuri, Tewhataipu. Ko uga ingoa enei, i rato i tenei taiepa whenua. Ko nga tangata o tenei Whenua. Ko Te Reweti T. Walavauilii Ko Wirenui Kingi Mohi T. Waka Hami Pehimana Tipene Hone Waitere Timoti Kerei Karaka Apernhama Nopera Rawiri Kanra Reihana Kipi Tamehau Himiona Irietara Hakopa Tehaeana Hone Pairaina Teperi Rimarata Hemi Paora Ihaka Paiura Tatana Horomona Hone Mohi Maniheia Hakopa Tamehana Hetaraka Tiopira T. Hapimana Kereama Ko nga tangata ake tenei nona te oneonc* Kua mate a Te Manihera, Te Hupehi. Ora ake ko enei katoa i roto tenei pukapuke : - Pingareka Erumaihi Pene Huirama Te Kene Warana Te Hotereni Rihari Hohua Wiremu Nikorima Hoeta Pana Pana te Moke. Ko nga tangata pupuru tenei o Aotea. Ko te mea i taiepatia ai tenei kainga, kei tata tetehi kino ki reira, kei haere tetehi rangatira ke tangata ke ranei, kei hoko tahae i tetehi wahi i roto i tenei taiepa, ara ko nga kainga i roto i tenei rohe, kei kainga mo nga tangata whakapono, mo nga tangata e mahi ana ki te Atua, Keoi ano na nga tangata o Aotea.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510925.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 72, 25 September 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
318KO NGA WAHI O AOTEA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 72, 25 September 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.