NGA KAIPUKE.
TUKE U HOU MAI. Akuhata 26—Hakahera, 22 tana, no Mahurangi, 200 pou taiepa, 15 tana wahie. Akuhata 26—Nga Tamariki, 30 tana, no Raihara, 8 kau, 8 poaka, 102 pauna pekene, 112 pauna wakiha, mc uga rakau nporo.me nga putakc piiawai pakclia, I pere karakia. Akuhata 2G—Ruihi Memi, 40 tana, kei Minukau, no Taranaki, 20 kcte pare, 20 kete kanga, 1 pouaka, 2 pouaka ti, 100 peke, 10 peke paraoa, G kuho poaka, 1 pouaka'ahano, tana paraoa, 4 kakau kata me nga pouaka, 1 pouiika aporo ko, nga mea o te lahuritanga o Hone Waitere, 110 peke pare, 9 tangata eke mai. Akuhata 27—Naliilii, 22 tana, Tarauta, no Hokianga i ta Ahipara, 14 tana pukauri, I tana pekene, 5 kaho honi, 2 kaho pata, 3 pouaka pekene. Akuhata 29 Teme, 407 tana, no Ranana, he taonga nga utanga o tenei puke, 13 tangala ckc mai. Akuhata 29—Kuri Mangu, 142' tana, no Poneke, he niaha nga utanga, ko Kawana Enepi, 12 te hunga eke mai. Akuhata 30—Angangakahu, 22 tana, no Mahurangi, 25 tana waliie. Hepetema I—Wikitoria, 17 tana, no Waiheke, 30 tana waliie. Hepetema I—Hera Heini, 17 tana, no Turanganui, 250 puhera kanga, 200 puhera witi, 2°tana poaka, £ tana muka, £ tana poaka tote, 200 pauna lunu. Hepetema 4—llimira, 597 tana, no Ranan3, he taonga noa iho te utanga, 112 tangata eke mai. Hepetema 4—Mere, 15 tana, no Wliangarei, 1 tangata eke mai. Hepetema 4—Kukupa, 22 tana, no Whak'ataue. Hepetema 6—Hone, 28 tana, no Mahurangi, 30 tana wahie. Hepetema B—Hanete,8 —Hanete, 14 tana, no Waiau, 10,000 putu papa, 3 tangata eke mai.
Hepetema B—llawinia, reiva loru uo Kareponia, he pehi. K ono tekau ma wlia ra o tenei puke ki (e moana, ko tc rangatirn tokorua te kaulioe, ko te tamaiti. PUKE HERE ATU. Akuhata 26—Angangakahu, 22 tana, ki Mahurangi, he pehi. Akuhala 26—Napi, 17 tana, ko Hemi Tautari te peae, ki Tokerau, 0 kehi hini, 1 kaho raina, 3 kaho paratu, 1 kaho luika, 2 kehi, ( takai hea hoiho, 1 kehi ivliao, 1 kehi wainn, 9 peke huka, 1 pouaka ti, 4 pouaka kanara, I takai, 1 peke raihi, 6 tana paraoa, 1 pouaka, 4 tana riwai, 5 tangata eke mat. Akuhata 28—Muhana, 17 tana, ki Waiau, 8 peke paraoa, 1 kaho poaka, 1 tana riwai, 30 pauua tupeka, 4 karona ram a, '2 tangata eke atu. Akuhata £o—Hone, 28 tana, ki Malnuangi, he pehi. Hepetema I—Parera, 1C tana, ki 'Ngunguru, 20 panna tupeka, 20 paraikctc whatianga ma, me era atu mea. Hepetema I—Tamariki, 30 tana, ki Tokerau, 1 tangata, he taouga noa iho te utanga. Hepetema I—Wikitoria, 17 tana, ki Waiheke, he pehi. Hepetema I—Kuri Mangu, 142 tana, ki Pot Tiwcni, Niu Hau Weira, 24 kaho poaka, 28 peke paraoa, 250 puhera kauga, 1 kehi taouga. llmiga eke—ko te Kawana o nga uiolu o Akarana, tokowhitu atu. Hepetema 2—Erena Pehi, 226 tana, ki Poi Hakena, he pehi, 7 te hunga eke atu. Hepetema 3—Peneromana, ki Whangarei, 1 tangata eke atu. Hepetema 4—Augaugakahu, 22 tana, ki Ma« hurangi, he pehi. Hepetema B—Noliaka, 347 tana, ki Taranaki, ki Whakatu, ho taonga no Kanana mai, 2 tangata eke atu, Hepetema (i—Hene, 28 tana, ki Mahurangi, he pehi. Hepetema G—Kukupa, 20 tana, ki Whakatane, he pehi. Hepettma C—Hera Heini, ki Turanganui, 1 kehi hea hoiho, 2 peke huka, I pouaka ti t 8 takai peke, 10 panna tupeka. Hepetema 6—Nanihi, 22 tana, ki Kaipara, ki: Hokianga, 2 kehi, 2 peke, 2 pouaka kanara, 4pouaka hnroi, S peke raihi, 1 tarahu, 19 peke huka, 1 kolino kapa, 1 takai Ini, 20 peke laro, 27 peke pataoa, 50 kete riwai, 1 peke pntu, 12 ho, 15 peke tote, 20 pouaka riwai. 3 takai 1 kehi taonga, 2tikera, 1 kehi toki, 9 takai, '2 kehi, I kete, 2 kehi mea kai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510911.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 71, 11 September 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
625NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 71, 11 September 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.