HE HAERENGA KI PATUHA.
[No te Nupepa o "Niu Tireni," UNKNOWN Ko nga korero i muri UNKNOWN puka o tetahi Pakeha i haere UNKNOWN nei ki Patuha, kite keri koura. UNKNOWN ano tcnei ote nnhi koura o taua ivj;,; nga meatansa o te lokomaha e riti' ;n-.-te malii o te liunga tokorua, lokoto'-n, nei kite rapu konra, a, hore kan i-Mi ■' > wlii. Ko npa ritcnga tenei o ?■.:■ i"'-:-—.t.'-koi i a ratoii, c whakarerc nei :;■■■ v.. . maori, no te haerenga kite kc' '•>.•■■■. '-..■ hoki rawa kore mai ki o raton ko.-va , I:-'..■•■• tokoriiarna ir>a tanga'a iia ratoii ■?nv! K pn ko te kaliua \w ano tenei o te ran . ..,.\ ->.ir nei. " I toku taengn alii ki Hini i P<i ; •'-. i;• -j, he mea tvlinkarite a malii te u l -; >".•■: { I taku vviki tnatnhi, £li 12s. Ngni:;;.': : j > ~mi ki enei utu aku, te lukunga ilio ••> iv.i u '•!:! tautohetolie, ka riro mai i on, i ii;{.a ('!■■ o i:ik ; i mahi, 17s. Gil. —Kua pa i reira te ■., ;<"> c I -.' nga rangntira ote malii. Fte M..:! i >t, •.,!- ki°, ka liaere ail ki a Mea —kite i:.;iu ;- - - *» i, wliakaritea ana he malii moku, £'l -?■ ino tf vviki. Inamata ! kna pitta n.;a ion <;o ou: koura, no reira ka oho an, mc te ran itu n irt.uigata ki tana walii e keria rate k .r. \>. Kokoa ana e mini le lioiho me lc k:it >, :n<. :-.:\ orang'i mo nga marama etom n:.t n. ti.i ko nga tamariki; ka lucre kite v .'.ln ];.-..un. No te Manei o 'e 10 lltinc, ka liain ; lie i v ntaahua tana rangi; te ata pnia ta ma ion rati i te tini b le kata am, i te liark-.t >, rjc era titu lini mea iviia ; liaere mai hoki te hoilio, t.' purokn, mete knri M.iori kite to i ;:,ia m<:s. ki le walia laoiwa i le tnara, hore li-.s n't-;: i mahnc te hoko, »pi lonn te ara. Ano e knc ■ —anana ! Pai noa ta niaton liaere, a, pa non le iia ; poka kc ana i reira ta matou :J:iu mate, I nga niauriga niaton ite putjp;a <> tc iia ; ko le kino o te ara, nui atu, i te luk-.t.i----k ilmnga ote hoiho, ole pnrokn, mete tin -■> le l:ingata. Kn liaere, ka ivaea nga wwzw:... le hoilio, ka lioko.i ngi poke p.-r.ioa cur ki mania ai—iii nei utu. Ko tahi tcki'-u ni ono o nga ra i muri iho o to matou v.hak.uikanga ite taone, ka tae kite keringa. J un; - na matou ilenn ole ara. No te tae,llsa *iu, ka kitea e niaiou, e 110110 noa ana to m::-.\:> tini ole tanirata, ko 1155 a kai e kai n ; vatou. kihai i ea, i ng.i konra e liaukcria no .iia ■-.• . ko a ratou taonga, nga paraikeie hoki, e b:<koa ana, e hoki mate ana kite kainga. Ka uliak ae n:a tangata katoa lie nui ano ti> ko 1 ra, otiri, i roto ke i te ivui; —kna j.. pul. nke hoki te wai, tc taca te kcri. Pa 110:1 hoki te ngoikore ki etahi, kihai i liaere ki i" rain ; ko niaua ia, wlmkaaraliia anan.-.i tend.. ii::ci■> ana kite keri. Te ra untilii i kiri ai, V. .• rawa; tc ra tuarua, he pera ano; to ;,; iwn. o nga ra, nohimihi nei te koura. No ' a:: ■..! kitengn, ka mea mai nga apiha litipi i> i>- !■ . ivanaian^a, —" Mc pukapuka fi k 1:11 mo le kcrinjja na? " No to niaua iv!iak.i-..;•::>>. ■!■/.'. alu, ka mea tera kia ulna to «irik.'.".i.::::.':• o te Kuini ki nga pauna ctoru i (■• :<■ y;:-. y . :>'..■■■ \> te ra. Ka ni.ilii ano niaua, 111 c t.- <•:':,• m.-i o lera ki nga patina ra. Ka meiiij;. ::-.i .• mai:., kaliore ano lie koura; no reir:i k . :■,<■:• iiri! te kai titiro, kia rua atn ra hei k: 1 ■;•.-.... 1, !.. te kore niaua e inu 1 nga ra eru:i. !..; y:--.-uhiua matou katoa ki tc wai, nui i'.;:: ::■> -.-. 1.-i: mai ote oneoiic. No komi k; '■ u < <■: !..■- rero, ka lirohia nga moni, .C'i 1-1-. ; 'l. ■''' - utu 1110 teiu-i mar una kua taui 1, : .... —lllO le maram 1 meakf koivhiii '' rimi o nga ra ka linia c te wehi.; ; . no reira ka liaere puk'u, ka iak.v' •' kainga, hokoa ana nga koura i kc, • ; !''• tuha, mo nga liereni 12s. »il. 1 "U- " ■ ■■-■■ kokoa lie puhera kanu 1 hei kai 'na :■■■ '■ .":•-. me nga k ralie eru • 1110 niaua ko :• u, ■ '■ muri mai i nga u-iki eono i to 111.1:11: • ' kanga, ka tae ki tc inone o 1 lini. .1 ' •riuga otc kata ite ara, kolahi
rua ole waro" itc aw* ; e rua tekau tilinga kite oru ote ara, ko te hoiho i malmc rawn i nga macro ki l'aremata, 82. Ko to matou tikanga tcnei, a, ko te tikanja tcnei o te mano alu. Ko te inca tcnei hei wliakamar.ira i tc. hunga e noho pai aim ki o ratou ivh.inau, he penei tonu te hanga toea nontia te iniilnnga. No nga longo tuku mai i Turona kn olio ano te mano; lie ran tini kei te ara; otira, erangirangi tenei hunga e whai o ana, a, tcna e ivhiwhi kite koura. Ite pntanga ote liaumati, ka inahue maori pea te taone o Ilini. IS met ana an, ko reira lika ai, a, e whakaaro ana on kia hokia i reira. Ahakoa mnku oku koheka i taku haerenga, i ora an, i kaha hoki j ko toku moenga tonu tena i raro i te kata hoki noa mai."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510828.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 70, 28 August 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
899HE HAERENGA KI PATUHA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 70, 28 August 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.