KO TE KARERE MAORI. Akarana, Akuhata 28, 1851.
Tenei ano tetahi korero mo te ngakiwhenua ki Niu Tireni nei ; ko tetahi ia o nga take e kake ai tenei whenua. Ko taua mea e meinga atu nei, ko te tikanga pai mo te niahinga i te witi, i te pare, i te kanga, me era atu men pern, kin iiintiokoliin ai c te kai hoko un kawea mai-ki nga taono nei. Me ntn whakarongo nga kai titiro o te nupepa i enei ritcngu. B whaknaro ana nga kai hoko witi, me nga kai hoko kanga o konci, ekore o konei men pern e rite ki ngn men knwc mai i Hopa Taone te pai. He whaknaro tika ra nei tern, knhore ra nci. K men tonu ana nga kai tumi o Akarana nci, chnru to paraon o Nin Tireni i te men pai hei hanga tnro; engari, me whakanrii kinga purnon o Hopa Taone, kutnhi nno ku pai te rnhi. Ho kupu kail ra nci tenei no ratou, he whakawai ra nci, he kino mnori ra nei na ratou. Na kite men e hiahia ana nga laiigara Maori e ngaki nei i te witi i te kaugn, kia paingin a ratou men kawe mat, me am tangotango ratou i ngn main e lite ai te pai o era men, ki ngn witi, ki ngn knnga hoc uiai i tawa'd. Ho kupu auo tenei ki ngn tangnta wliai mira kei i a ratou hoki te whaknaro mo nga paraoa e hurihia ana. Ko mntou, e men ana, ki te tino tango ngn kai ngaki » konei ki nga tikangn pai mo ngn witi o Niu Tireni, i te kotingn.i te kauikatanga, i te patuuga. te tataritangn,—kn rite nno te pai ki ngn witio HopnTaone. Bharn i te men, ko te purapurn tc kino nun, na te aliun he o te malii i kino ai te witi; koia te paingin ni e te kai hoki. K men ana uiatou kite whakakilea nga pata witi o konei, o Hopa Taone, nhnkoa e rite tnhi ann te nunui me tc papai o ngn witi, ko te men o Hopa Taone te paingia e te kai hoko tn tc men, e riro katoa ana ngn paru me nga kopnkio nga pain, tcna ko nga witi o te taiigata Maori, he wn papapa kau, he w a paru kau, nn kona hokiikapea ai j waihoki, ka mii ake nga utu o ngn witi o Hopa Taone i to Nui Tireni. no te men, knhore he paru o tera, kin hikipene, kin wnrnpene m nci te nui ake o te utu o ts puhera o to tawahi i to konei. Kei mea ngn kai titiro e he ana tenei; pono rawa. Na, he hit nga ahuwhenua to tangnta Maori, he hunga whaknaro hoki, mo kona, kia tango ratou i ngn rilenga e pai ai te malii o te witi, kia kakama ratou ki tenei malii, kia hohoro te tnuata. Ko nga pata
niinui mc toliu, ko nga pata tionolii me whakaicro, mo wliakarere hoki nga papapa mo era ntu inea i roto i nga wiii kia too ai ko nga pata nnniii nnaki- kia alma pai ai. Haunga nga pata nuniiic paingia ana c to kiii hoko, ko nga mea riiiki me era atn otaota o roto, ekore o maiimaiiria mc waiho era Ikm kai ma to poaka. ma to lieiliei. mo era ntu -men. Kia tika ai to nnlii o to tangata Alanri i ana wili, ,me kohikoliio matoii nga korero mo lira inalu'i nga tin! pukapuka o to liiingn matau ki torn tikanga. Mo tuku I'tu nga korero mo te parau, mo te ruinga, mo to kotingn. mo te kauikatanga, 1110 to patuuga, mo tc tataritanga. Mo ata whakaliaero ciu'i tikanga e matou, kia ata kitoaaic te tangata Maori; lie mea hoki, kua koria imitia tc koiuao Poi link' -x, a, ka nmno tiimiriiiri te hunga liaere ki rcira, ki otalii ntu walii o <nei inoana, no k«na, ka tiiio maliia to oncone o Niu Tircni nei kia ora ai tc tini. U mamma ana te ara o nga kai ngaki wlienua ; oiiia, kia uaua tc nialii i kor.ei. kia nui ai te tukunga iho. Otiia ki to mea ka liiahu nga tangata kia wliiwlii ratou kite wliai rawa, mo wliakarere te ho, mete keri wlienua, me tango ki to parau ki tc rakarakn. Me wliakarere hoki nga lioilio una ake nti, nie tango ki le liotlio malii kite puroku. Ngakianga wlienua e takoto noa ana. AVliangainga nga kahui poaka, mc nga lieiliei; whakatupuria to lioiho 1110 te kau. Para nga kaliikaton. nga raliuraiiu mc era atu otaota ; lieoi nei hoki te tino wlienua o te ao liei ngaki i te men kai, ko Niu Tireni. Ua nui o koiitou mara larutnru, ka wliai nohoangn nij nga tini kau, mo nga kalmi pirikahti, a, ka waiho tenei wlienua, hei nia mo te Monn.i Mane. Ko te men tenei e whiwliiai koutou ki nga koura o Poi Hakena, a, ka wliakatupu i te rawa, ka noho hoki ki runga kite inngatiraiiga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510828.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 70, 28 August 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
844KO TE KARERE MAORI. Akarana, Akuhata 28, 1851. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 70, 28 August 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.