NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Hurai 27 —Meri, 20 tana, no Optiki, 18 poaka, 200 puhera kanga. Hurai 30—Iriomama. 68 tana, no Honoruru, 9 kaho hi mi kokonaiti. 5 kaho ta whakapaipai, 11 tanga ta eke inai. Hurai 30—Iraha, 42 tana, no Te Kaha, 20 tana hinu, 120 puhera will'. Hurai 30—Tamariki, 30 laua, no Tokerau, 1 kau 4 poaka. Hurai 31—Wikitoria, 17 tana, no Waiheke, 30 tana lvalue. Akuhalu I—Wiwiri, 20 latin, no Mangonui' 100 puhera witi, 10:") puhera kanga, 40 puaka, 2 tangata eke mai. Akuhata 4—Ema, 121 tana, no Poi Hakena, he taonga noa iho te manga. Akuhata 4—Hine Piako, 10 tuna, no Piako, 2 tana muka. Akuhata 4—Napi, 17 tana, ko Heini Tautari, te pene, 2 poak;i, £ (ana aniana, 1 kaho hinu, 1 ka ho kahawai, me nga hua rakau. Akuhata 4—Eruera, 14 tana, no Tokerau, no Kgunguru, 200 puhera kanga, 2 kaho ivaU na, 2 kahopoaka, 1 kaho ngohi, 1 peke paraiketc. Akuhata 2 —Poiri, 15 tana, no Wlinngaroa, 9000 putu rakau. Akuhata 11—Hone, <2B tana, no Palo, 16,000 putu rakau. PUKE REtIE ATU, Hurai 31—Arikihana, 398 tana, ki Tahiti, ko ngatangatr i oramaite i puke Wiwi ilahuri nei, 192 tangata. Hurai 31 —Arapia, 92 tana, ki Hop.i Taone, ki Te Kaha, 80 kaho (30 tana) hinu, 2 tana muka, me ula ki Te Kaha, 2000 puheia kanga, 1 kehi waina, no Akarana nei. Hurai 31—Wikitoria, 17 tana, ki Waiheke, he pehi. Akuhata I—Tamariki, 30 tana, ki Tokerau, 1 tana huka, 3 pouaka ti, 4 pouaka taonga, 1 (ana paraoa, 1 peke karana, 1 pekc paramu, 3 takai mea. Akuh.Ua I—Eineri, 10 tana, ki Whangarei, I tqlia riwai, 5 kehi taonga, 3 peke witi, 2 paraoa, paraoa, 1 tangata eke nou. Akuhata 2—Maukini, 100 tana, ki Poi Hakena, 2 takai hopa, 30 kaho hinu, 5 kaho hinu anganga, 1 kehi kapa, 44 peke paraoa, 4 tangata.
Akuhata 2—Mari, 15 tana, ki Wliangarei, 2 peke huka, 3 peke taonga, 1 peke paraikete. Akuhata 2—Kuknpa, 20 tana, ki Whakatane noa, 1 hoiho, 2 mira, I kchi taonga, 1 kaho ta, 1 kehi paipa.jG kaho, 12 kolnie, 2 peke huka. Akuhata 4—Hine Piake, 10 tana, ki Piako, lie pehi. Aknhala s—Ranicra Wepiha, 2!)G tana, ki Poi Hakena, tiatu ki Wliangaroa, 300 rora rakau, 2 tangata eke noa. *!rnhata 7—Napi, 17 tana, ko Hemi Tautari te pene, ki Tokerau, 1 kehi taonga, 3 peke tote, 1 pouaka kanara, 1 kehi taonga, £ pouaka ti, 4 peke huka, 3 tana riwai, 1 kaho raina, 1 kaho parani, 1 pouaka hopi, me ngaoumu, me era atu mea. Akuhata 7—Wiwiri, 26 tana, ki Afangonui, 1 pouaka kanara, 3 hopani, 2 pouaka karahc, 4keketa, 1 takai mea, 2 takai huka, I peke kawhi. 0 papa kapa, 1 kehi peita 1 kehi hinu, I takai rino, 3 takai whao, 2 paiere tapau, I peke peraikete, I kehi taonga, 4 peke huka, 2 hangere, 1 pouaka, 1 keke tupeka, I peka tote. Akuhata 9—lriomama, 08 tana, ki Turanga-. nui, 2 paiere peke 10 paiere ho, 0 mira, 1 paiere tatari, 12 kohue rino, 1 peke, 3 peke taonga, 48 toki, 1 pouakn titaha, (j pouaka hopi, he hangere, 8 kaho, 4 tangata. Akuhata 9—ftaiha, 42 tana, ki Teawa o te Atua, 5 peke tote, 10 pouaka hopi, 9 peke huka, 5 paieri ho, 1 takai Ilea, 1 takai taonga, ;} kaho rama. 3 hnatiga. 4 ipu hinu, Y pokai taura, I pouaka tupeka, 2 keke peita, 4 keke ta ma, 1 peke kareko, 2 peke paraikete, 2 kehi taonga, lu'O paipa, 40 kaho, 1 takai, paura, 1 takai whakaka, 1 peke hota, 4 hoiho. Akuhata 9—Eruera, 14 tana, ki Te Weill, 2 kaho waina, 1 peke paraikete, 1 peke taonga, 1 peke kaone, 4 paiere ho, 1 poro tupeka.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510814.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 69, 14 August 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
623NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 69, 14 August 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.