Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

KI NGA WHAEA MAORI.

E Whae Ma,— E ui atu ana to koutou hoa, heaha te huanga e ahu mai i to koutou whairawatanga e takoto ake nei? Ahakoa, he maha nga mea miharo kua kitea, kua rangona hoki, i nga wa kna pahure ake nei, c meinja ana, ekorc c hangahanga ake te whai rawa o nga iwi Maori; a, kite mea, ka ata tika ta koulou mahi katoa, he nui nga pai e ahu mai i to koutou whiwhinga kite rawa. Na, i te mea e kakaha na nga mea tane o ia liapii, o ia liapu kite mahi tika, —e pehea ana to koutou walii 1 Kua whakarerea e koulou te kai piipa, a, kua ahua pai, kua ahuarangatira o koutou tinana 'I E pai ana ra nei te ahua o o koutou tamariki; e ata tiakirra ana, e ata whakapaia ana 1 Ku» whakamaramatia o koutou whare, —e whai putanga hau ana, hei whakakahore i te haunga, i tehaumaku, ua whakaaea te manawa ? Na te maha o nga tau, na te turoro, me era am mea, penei ka haerc atu to koutou hoa, ki kona noho ai, kia ata tika ai tona ako i a koutou ki nga tini mea hei whakamohio ake ; ko lenei.me ako tawhiti ake ; otira, kei i a koutou tetahi tikanga, e kake ai i nga wa e rere haerenci. E matauris ana ra nei e koutou te nui o te pai e aim mai ana i te mahi o te wahine ua kakaha, ua anga nga whakaaro ki to pai? K aku hoa, rapua e koutou nga ara tika, a, me hikoi tonu o koutou wae ki aua ara tika. Kapua te tikanga o to koutou tu i roto i nga iwi, rapua hoki nga mahi c ata tika ana, a, kia whakau ki tera ; penei, ka tuku iho te pai ki nga whanau onga whakatupurangao mtiri, a, ka waiho to koutou mahi hei tauira mo le tini. Whaknaroa e kouiou nga tini korero pai, me nga akoranga aroha o o koutou hoa pono. Kohia nua akoranga, a, timatn, nei ano nga mahi c meinga atu ana, kia we te mahue i o koutou tamariki nga ritenga tawhito katoa, me nga men e kinongia ana c te liunga pai. Ko nga painga hou e kitea ana i roto i to koutou mahi, hopukia, a, me ata whakahaerc, kia hua ai te pai. Me whakauaua kia riro ni i a koutou te matauranga o nga mea tini, hei reira, me ako aua inca pai ki nga tamariki. Na, ko te tino mea tenei hei wlia* knako mo o koutou whanau —ko nga Karaipiture ; ko te kawanata tiwhito; ko te kawanata hou hoki. Akona hoki kia whnkaffhetai tonu ratou kite Atua, mo nga tini painga e tiro mai ana i nga wa katoa e " rere a manu," nei j—kote lake hoki Ia o nga mea papai k*toa, e kitea nei. e tangotangoln'a nei, e rangona nei. lie pono rawa tcnei kupu ; —ki te mea, ka ata tiroliii tenci pukapuka, ka ata rapui nga tikanga o roto, ka riro i to tangata—ngihua nunui ole matauranga ; kei reira hoki te take o nga mea tohunga kato.i, lici whakamaraina mo te hinengaro. Tenaiana! whakamatauria. Kua tatu atu ki a koutou nga kupu penei i mu.i ake nei, kua wareware pea le ngakau ki taua meatanga atu ; otiin, tona ano te wa c kite ai koutou i te tino pono o tenei tikanga, o meinga atu nei. Tena pea koulou e ahuareka ua rangona kua haere atu i Aakarana, retain tino kamura ki le kainga mihinete, kite ako i o koulou tangata kite wharc, me era atu mea j ki le hansia hoki i ctahi mea mo roto i aua wharc. Na te Mihinere tenei tangata i tono atu; ko te mahi i motuhia mona, lie ako i uga tnmariki o te knra ki nga mahi kamura. Kua kitea ketia nga painga o tenei tikanga ; ko te mea ia, kaiahi ano ka timata, ahakoa kua roa e whakaaro ana. Ko nga tangata e tata ana ki era mahi, me whakauru atu, mo kore ra nei etahi oauapu'ngae riro atu i a ratou. K aku hoa, ekore innei e tika kia kohia mai nga kokau o te witi e puranga noa ra i waenga, i muri i to kotins;a, e o koutou koliro I Ma koutou e tono ki tera mahi; me raranga kia roa noa utu ; ko ts wliunui me penei mete maikuku ringa ; ka mutii tera, me uutui hei potae. Kite whai potii nga kotiro, ka ahua maihi ka ahua roto i te wharc kara kia ; i pot :c tnunapi ra nei lici hipoki i tc uiiitenga, i putai wahine ra nei ; e papai ngatahi ana, ahakoa ko le potae tonu Waihoki, me lie mea, c tango katoa ana koutou i taua potae taunapi, ekore o koulou nnganga e huri i

te ra, i te mea e main na ; ho maha lioki o koutou'tßiigihanga kite liuri ote matonga. Mc timata i konei tera mahi mo nga kotirn, a, ki te men, ka wliai ngoi ratou, ku oti tata. Whakaaroa, e bine ma, uga kupn o to koutou lioa. He Wiiaea Pakbiia. Akarana, Hurai 20, 1851.

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510731.2.12

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 68, 31 July 1851, Page 3

Word count
Tapeke kupu
869

KI NGA WHAEA MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 68, 31 July 1851, Page 3

KI NGA WHAEA MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 68, 31 July 1851, Page 3

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert