E kainga ana te nakahi whakamate tangata e nga tangata o Haina, ko etahi e waiho ana hei rongoa. E kitea noatia ana te nakahi, e mauria haeretia ana ki nga huarahi o Haina ici lioko mo ratou. E kohia ana ki tc kete, kite tnpn, ki Ic ipu lioki. Nui atti ic main, mete tohnnga o te k.ii liopu nakalii. I te kitcuga atu o tera ngarara e moe ana i roto i te otaota, ka ngoki atu,ka toro atu te ringa, nta tukua ana te ringa kite iwituaiaroa, kci olio te nakalii ; no te panga o te ringa ki raro niai o tc matcnga, ka notia putia, kei taliuri ki tc ngau, kei mokouliiti atu ra nei. No te maunga o te nakalii, ka tangoliia nga niho, me nga wai whakauialc o roto o tc niangai, ka kohia ki tc kete, i tc hope nei tern e man ana. V. takoto ana te wai whakamate o te nakalii ki tciahi mea penei mc tc an, i nga lako o nga niho koi erua; c wharara ana ana niho, he puarc ana hoki. Ua ngaua tc tangata, ko au.i niho erna c tapoko ana ki tc kiii, puta tonu ilio te wai whakamate, a, ki ic kahore e tatanga te rongoa, ka hohoro tc licmo ote tangata i ngaua ra. Ua iiiiuhia nga niho koi erua, ua tangoliia mai lioki 11_.t wai whakamate, kahore he aha o tera ngarara ; ckore tc tangata c mate, c nonohi nna, c puhiiki ana hoki, era am niho, ka ngaua tc ringa, ckore e ata kilea te meatanga o ng-i niho. U mea am te kai-tuhiiuhi i tc "Alma o nga kakalino Haina" kua kile ia i tetnhi o nga k ii hoko nakalii, e kokomo ana i tana ngarara l;t te mangai, ka txta ka poto ki tc waha, karangaiia ana tciahi o nga kai matakitaki kia tangoliia te hiku kia kumea ki ualio, kia ata kicea tii chirn tera i tc mea tinihaiiga.— A'o nga tuhituhinga o lluina.
WIIAWIIAITANGA KI TF. KARORO. 1 (e wiki ka palmrc akc nei, kcri tonu Ic !iau o nga tahatalia o Noamani. Ko nga ivliare, me nga puke o caua talialnlia kapi kato.i i (c karoro. E mea nna tctahi kai lii ngohi, i to liao tiupcnga i.i, no te toanga akc, ka popo to nialii o te karoro ki tc tatango i ana ngolii. Kiliui i rongo ki tc n mnori, no rcira, kn tango tana tnngata ki tc wcro i roto i tana poti, tangi am tc patu, no te lnarntanga o nga rau ema, c liia ra nei, ka wliati etalii. He tini te karoro i kitea ki nga mara,i wliakapakiratia c raton. He mano tini, tini oneonc, nga karoro kua pan tc patu. I nga ra etorn, e wlin, kua kite niakete i ana maim ; i liokon ki tc mea uoa ake nei, e nga tini wahine o te kai-lii-ngobi—lie Marina.
He KonEito mo te Pka.—Tera tct.-ihi lniana, ko Kekara te ingoa, e nolio mai ana i te tataii o tona wharo, e reto ana tc awa wai i te talia o tana wharc onn. Te putaiiza mai o tctalii pea, tu ana i tc taha o te wai, whakatau toiiu te titiro mai kite tangata c nolio r.a. Ka wliakaaro a Kekara kite mate i a (a, rokoaiiga ilio kahore lie hoa nioiia, ko tnia whaerere anake, he ngoingoi nei. Koreriii i ana tc pea e in, meinga atit ana : —" IZ te pea! kahore aku kiiu ki a koe; e tvhak.ipni ana an ki o wlianaunga katoa, kiano etuhi o ratou i patna e alian, na te mate okit, i toro atu ni takn ringa ki a ralou. Etc pea, haere atu ra, waiho au kia noho marire, kahore aku aha ki a koe." Ka titiro te pea ra, kihai pea i knhua momona tc koroheke ra, haere ana. Te wliakaaro ia o tana koroliekc ora ia a tana korerotanga ki tc pea, hoatu ona one kupu ki tciahi "tino rangatira. E mcinga ana, he pea to.i ratva tera, he pea tino kai tangata; no kona i miliaro rawa ai kite oraganoatanga o tc kamnutua ra.—A'o nga tuhituhinga o Petere.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510717.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 67, 17 July 1851, Page 4
Word count
Tapeke kupu
700Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 67, 17 July 1851, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.