NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. June 4—Maukini, ICG tana, no Poi Hakenn, 9 hoiho, 7 ,peke huka he kanara, he hopi, 14 tana paraoa, me era atu taonga, I tangata eke noa. Ilune 7 —Ema, 121 tana, no Poi Hakena, lie taonga noa ilio te '2 tangata. IJiiiic 9—Tamariki, 30 tana, no Tokeraii, 1 parau rino, 00 puliera pua tarn, 10 ran patina poaka, 1 pouaka taonga, 10 pouaka tupeka, 2 tangata. Ilune 9—Hailia, *l2 tana, no Te Kawau, he pelii. Ilune 9—Hine-Talia, lie puke Milienere, 91 tana, noll'oi II <kena, lie pelii, hiingn eke rnai, ko le \Piliopa o Ninkalio, ko Te I'eii. Ilune 9 —Nanihi, 22 tana, no llokiangn, 8000 putii papa, 8 takai poaka, '.) kalio lioni, 1 kalio poaka, 1 pouaka poaki whakapoa, 1 pouaka liinu, 1 pouaka w.iki, 1 pouaka aporo, 1 pouaka liua rakan tuku kite luika, 8 pouaka taonga, 1 pere. Hune ll—Anuangakaliu, 22 tana, no Maliurangi, 22 tana wahie. Ilune 13—Arikiliana, 36 tana, no Hauraki; 7 kail, 2 tana muka, v.'o<) pulu rakau, 1 laligata. Ilune 13—Hine Piako, 10 tana, no Piako, 2 tana nnika. Ilune 13—ITone, 28 tana, no Tokeraii, 1 pouaka parani, 1 pouaka pa/p i, 2 pouaka paraniu, 7 pouaka tupeka, 5 kalio liinn, 1 lioilio, 12 poaka, 2 tana poaka, 80 puliera kanga, 3000 putn papa, 2 tangata. Ilune 14—Wikitoria, te puke o te Kawanatam;a, no Poneke. Ilune lti—Nj;olii Kaliu, 15 tnna, no Matakann, 130 pou puriri, -It>7 kaliikatoa, lie kalio, Ilune 10 -IVapi, 17 tana, ko Heini Tautar'i no Tokerau, no Wliangaruru, 21 pt'ke taro, 150 kete kanga, luuiija eke, i tangata. Ilune 1G —Pene lioniana, 3.0 tana, no Tiirantja, SOU puliera witi, 2UO puliera kanga, 1 jioti uera. Ilune 10—Iluria, 3G tana, no Tiiranganni, 1000 puliera witi, 100 puliera kanga, 5 kalio poak.i, luinga eke mai V. Ilune JG—Mere, 50 tana, no Maliuranyi, 25,000 putu rakau kani. Ilune IG—Or.inoa, 20 tana, no Turanganui. 980 puliera witi, i}o pnlura poaka. Ilune IG—Arepia, 91 tana, noTurangimii, lie pehi.
PUKE RERE ATU. Hujio s—Hori, 17 tana, ko Patu tc pene, ki iaurangn, 4031 pUtu papa, 1 keke ivheo, 1 peke liuka, 1 peke tote, 1 pouaka kakaliu. Ilune 0 Napi, 17 tana, ko Ilemi Tautari te pene, ki Tokerau, 1 kalio pataiii, 1 kalio rama, 10 pouaka liini, 3 kalio poala, 6 pouaka lioroi, I falcai mca rino, 1 pouakft kanara, 3 kohalu, 3 liuripara, 12 toki, 18 keri tvlienua, 1 2 koko, ho rnaori, 1 hoanga, 4 peke liuka, 1 mira, 2 kalio pereti, I peke paraoa, 1 liuri kakaliu, 2 hangare ararutii, 1 ournu, 1 kalio poata, hunga b'kc 8. Ilune 6—Emeri, 10 tana, ki Whangarei, 4 peke paraoa, 2 peke taonga, hunga eke 2. Ilune 13 Hone, 28 tana, ki Mahuran"i, lie pelii. Hune 13—Tamariki, 30 tana, ki Tokerau, 2 tana tot», a tana paraoa, 1 tana liukn, 1 potiaka ti, 0 pouaka kanara, I peke paraikete, 1 pouaka tupeka, 4 hea, 2 pouaka kakaliu, 1 pouaka potai, 12 mekameka, 1 takai, hunga eke 5, Mune 13—Ilera Perel 15 tana, ki Aliipara, 13 pouaka lioroi, 2 pouaka pikara, 1 pouaka piki, 2 pouaka paramu, 5 pouaka hini, 15 pouaka kakaliu, 1 kalio waina, 1 kalio uiarailiihi, '2l peke ivaro, 2 kalio tote, 2 lioanga, 2 pouaka niangumangu hu, 1 kal.o liua rakau, G pouaka kanara, 1 kalio paru ma, 3 pouaka orani,JlO peke liuka, 3 kalio iviti, 1 tana rino, 4 tatari. Ilune 13—Railia, 42 tana, ki Tiiranganui, 11 lioilio. Ilune 13—Arikiliana, 3G tana, ki Hauraki, lie pelii. Hune 13—Kataraina, 20 tana, ko Weraliiko, te pene, ki Tauranga, lie pelii. Hune 10—Naiari, 21 tana, ki Waipiro, he pelii. Ilune 16—Nanihi, 22 tana, ki Mangonui, ki llokianga, 2 peke, I pouaka, 1 tnkai kani, 1 pouaka ti, 3 pouaka, 1 takai mea, 1 pouaka liopi, 3 peke liuka, 5 peke tote, 0 takai matn. ' - Ilune 10—Arata, 172 tana, ki Atiriira> 00,000 putu rakau kaui. Hune 10—Arepta, 91 tuna, ki Turanganui, 1 peke pnraikete. 1 peke katcue, 1 peko liate, 1 peke kaone, 1 mira.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510619.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 65, 19 June 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
667NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 65, 19 June 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.