Te hi mo te ngohi ki Haina.
He tini nga ritenga ote iwi o Haina mo te ho pukanga o nga ika ote moana; haunga te mea hao kite Kupenga haunga hoki te mea hi kite aho. Ko tetahi o nga ritenga e meinga atu liei, ho mai i to kaniliirii'ii hoi frukii ngnlii. j "I to uiakatau 'a o mci lu mum ka litiilini to tini ki le hopn ik t. 'l'oiioho, lie mea wliakapori'taitaka na ratou ; lio wlianui raiva to takiwa o roto i te orokonolmaiya ilio o aim maim, nawai, a—ka iti fe ualii c maaue i want# a o ana 1110 a, liekeneke tonu, l:->;iipiri 110 a, 10 nohoaiiiia ilio. Ko tenoi liJim.iii.ia maun kei riuufa kni njfa wai otu nioaii i. Ka rito tc 1101111 o ana mami.ka pikipaki nifa parirau o etalii, ka rnku elalii ki raro, liei wlia-k-ioliu Pn;fa ka tinia ika c te inataku, ka kau alu ki ii!>a ivalii pap .ku, ki taluma, ko lijja kariiliirnlii tona, hopu kail. " I lima ai, i wailio enei innnue Ingarangi liei liopu ika, 1110 llaina v malii 111:11 ni'i. I tiakina pailia raiou kite wliare, ito tanj.'olian<fa ki walio, lierea ana lie ualii liiako kuri ki to kaki, liei iionuti, kei lioromia una ika. ) " Tataki'ekau ote kariiliirnlii e mauria ana ' 11a liaere to tang.ita o llaina ki to moan 1. lie mea alio lie poti 10 ratou waka, lie inea alio lie kaupapi vakau. Ko te ata hoe iii, ko i>»a maim ii, lie 1110 a wliakatiki kite kai kia tar.i ai to malii. I to pu- ■ tan_;a ole ra, ka tiro'aia atu lua aw 1 o tana j wlicnua, tinitini ana te poti; ko nj»a manu e nolio mui ana i to ilm. lie mca ako enei manu kia aiuuiia te ika o tc 1110:111 a ; me (e kalri e nkona nci kia aruarum a nga maim o uta. Ka wliakakarek-:rea te tai ki le hoe o tetilii o 11 if a laiuata o te poti, ko te toliu teiu'i 1110 nga manu ra, ko reira rcre ai kite ivai; ka Imroa.ia 111,' a ika iioiiolii, ka hopukia ki tc njiiiii nun mca rarahi, ka liokii ki to poti. Takitalii le iiifnhi ote maim kotalii. " lie rini te mca e tuku > ana kite kaki o te maim, kei tao ilio kite puku iiga ika 110- ' nohi «' lioromia an 1. Ko te kaki takoto ai nga I ika liriki. c roa ana hoki te kaki, e nui .111:1 lioki. Ko te hokiutfa ki Ic poti, ka ttikua tc nn"aiiga ole maim ki raro, ko n«a waewao ki rumfa, ka inirimiria le kaki, ko reira puta iii ki walio 1115 a ika i kaingt ra. Ko nga nmiiu cl tino ana ki ler 1 malii, ekore tc rmgi d tukua kite kaki. Ko nga m-ohi e hopokia nna e kawea inariretia ana ki le rangatira ; ka ki 11 a policw 1, ka rilo iiga mea lnona, ka I tukua ana manu kite rapu ika liei kai ma raiou ake. " K meinga ana kite limi lie ika wlinkaliara i tetalii o 1155 a manu. ka rcre atu n;»a lion, ka man etihi iii te parelio, ko etalii ki to liilui 11, ka kawca marietia ki to rangatira."— A'o iiga tiihituhi mo llaina.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510605.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 64, 5 June 1851, Page 4
Word count
Tapeke kupu
546Te hi mo te ngohi ki Haina. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 64, 5 June 1851, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.