E hari ana te ngakau. no te mea ka tukua atu nei ki nga kai titiro o te Karere,' nga korero ataahua o te Runanga kohikohi moni mo te Rongo Pai itu nei ki Otamatea, i te awa o te Wairoa. Ko nga tikanga nuiiui o taua huiliuinga, mete ata whakaaro o taua hunga, pai rawa atu. Penei no nga iwi matau o te no enei korero, e paiugia, nei ra, na te tangata Maori, na teiwitua kuare, ka tino paingia e nga iwi katoa. Maea ake te langata o enei motu i te kuareiangu, wawa ana nga kupua pouri o te ngakau, puta tonu ilio te maramntanga o te Kongo Pai. Erua nga tikanga pai e kitea anai roto i tenei nu-a.—ko te huanga o te whakapono i roto i te tangata Maori, ko te walii nui o nga Mahinere i wliakauaua nei kite ako i enei iwi kuare ki nga mea e kake ai, e liari ai. e ora ni ratou ;—ko te mea pai rawa teaei, ko te tapokoranga putangn ote whakapono kite ngakau. o te tangata Mauri. Ehnra i te mea no naienei i timata ai te ta i te korero mo te kohikohinga moni, no tua ilio ano, no nga iwi tawhito o te ao; i anga to ratou whakaaro kite wliakamaiangi nke i te pouritnnga o te mate nga iwi kuare. He mea whakalmri te. nei, te tahuiitanga o te iwi Maori, kite rapu tikanga liei wliakaora ake i te he, 0 era atu iwi.e penei ana me ratou te alius. 1 nuiatata nei. Haunga nga kupu ote tangata Maori, mo tenei mea, mo te Rong» Pai ; ko a ratou rawa i lukua, kia tupu iiaere ni tenei mea whakatiingntu i te tangata— tenri mea hei wJtuk<ia;iuu ke i a ia, hfi hiki ake i te he, i te liaia. He nui ano te mahi o nga iwi Maori i nga ira ka palinie, nei, kite wliakattipu i ti Rongo Pai, ki a ratou inoni, ki a ratou. malii hoki. Ko tetalii tenei c> nga painga 0 te tangata Maori, ko te piringa kite whakapono. Ko Ingarangi te wliemia inarama s ko te wlicnun in e wailio ana liei tanira mo te tini—ko te wlienua ia e tino whakapaia aiia o nga iwi o te ao mo te wliakanuinga ite Rongo Pai; na. ekore ano e meingako Ingarangi anake te whakairi kite nguttt mo ana pai,—ka uru a Niu Tireni nei ki nga whakapningu mo tera whenna nui, a, ka puta tana rongo ki nga iwi Karnitiana ote ao. Ko nga korero o taua minenga koiaenei:— " No te 14 o ngara o Aperira i tuai to huiliuinga o te komiti; i te kainga o Paikea kei Olamatea, ara, kei te Wairoa. He huiliuinga kohikohi moni ia, liei kawe 1 te rongo pai ki nga tau iwi e noho ana i roto ote pouriianga. Ko to tuarima tenei o nga huiliuinga penei ki tenei awn, kite Waron. Kalioie etahi o nga rangatira o roto i tae mat, otiia, e toru rau tnkitahi pea o te tangata i mine niai.a—koetalii o ratou i noho aiu i tono mni i o ratou aroha, ara, o ratou moiii. " Pai katoa te kakahu o nga tangata—rite tonu kite pakeha te tokontaha. Ki ana te whare hou a Paikea 1 .te tangata—linri ana nga tangata kaumntua o te iiahi me to ratou Minita hoki a Te Fura. " Ko tahi kohikohinga i te ahialii o te ra tapu, ara i te Hakarameta, £1 'Js. 10J., o taua wailio ana tenei hei lioko mea mo te whare karakia kaliore ! alio i oti noa. «' Ko tahi te kau ma ono o nga kai koI rero i wnkalika ki runga kite korero . : Tokowha ki te'pukapuka tuatahi e mea ana, 'He mea poi te kohikohinga moni . hei kawe ite rongo pai," Ko nga ingoa . o nga kai korero ki tenei pukapuka, ko "Wiremu Tipene, ko Arama Karaka, ko . Paikea, ko te Paenga nui. I "Ko te' Pukapuka tuarua e mea ana < He tikanga aroha tenei ki nga tdu iwi e noho ana i roto i te. pouritiihga/ i korerotiateneie Paora Tuliaere, e Tomati Reweti, e Taimona Teikanui, e Ngatahi. Ko te toru o nga pukapuka, 'Me inoi tatou kite Atun kia nui haere a&to tatou aroha," ko nga kai korero r \ *o Hopepe Tue, ko Paora Tokatea, ko Hau, ko Tomati Taia. i f f' j
" Ko te wlia ' Ma te limlii a te Wuiruu Tapn kia haere i roto i a tatou m.ihi, kit tupu haere ni te oranga. mo konei kia tolie touu tatou kt te inoi.'' Komotia ana a AperahamaTukupunga, e Ilemana Witi, e Hepana Hunio, e Arauia Kareka Knitoke, '* Ka nui te pai o nga korero j otiia, c k«re e taea te tuhituhi. Engari, te kupu a Wiretnu Tipene, e mea ana, 'kia wakatapua e te tangata wliai poaka tetalii kuao 1110 te kohikohinga o tenei tail e takoto ake ni*i, Ko te tangata wliai rakau me rakau (rakau wluikapiikoko) hei mea kia nui ai te tnoni mo te komiti e tono ana i nga Miliaiu-re kite a > katoa.' A wakaae kutoa ana nga tangata ki teiu'i kupn, ki nga kupu hat >a atio hoki a nga kai kwrero. Tuuia una nga moni o te pereti ko talii te kau ma t»ru pauna jffl'J,"
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510508.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 62, 8 May 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
884Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 62, 8 May 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.