KO TE KAKERE MAORI. Akarana, Aperira 10, 1851.
I te timatanga o te "Karere Maori," a taka noa ki tenei wa, ko te tohe tenei o te kai tuhituhi he tono i nga tangata Maori kia tino ngakia nga whenua. Kia ngakia ngn wnhi e tupuria ana e te raUuralut, kia para hoki r.g'i hunt rukau hei waerenga, kia nui.ni te oneone hci. mea kai, Ida iti r.i nga waiii waiho koroha. Kim meinga atu hoki, kia kaua a pokapoka ha -.0 nga mara kite liiwi o tenei maunga kite faha oteraawa; oliia, kia (utiirii nga wahi hei ngakingn, *a, me whaliamavaro te hanga o te taiepa ahakoa taiepa- koliatu," taiepa rakau ra nei. Ko tenei, c main tonu ana nga boa Maori ite witi, ite riwai; lie poaka te kaweho e wlinngninga ana e ratou; temi ko to pirikahu peraia, he mea whakawhairawa tera til kuri—kimio i tahuti noa ki to whan»ai. Kahore he whenua hei wliai i Niu Tireni te pai, mo te ngnki i tenei meo, i te tarutaru kai pirikahu, aha noa. Ko te moinonn o te oneone, ko ti ata fiacre o nga ra. No reira i tika ai te mea —he whenua purcnarena noa i to wai-u, i te honi. E hari ana te ngakau, e titiro whakamau ana nga kanohi ki nga mara " niatomato tonu" i nga wahi tutata ki Akarana. lEkoic nga whenua o Poi Hakcna c rite ki o konei te papai; noheahoki e taetaca a konei i te kaliu tonu o nga tarn e ruia ana. Ahakou n Hopa Taone, pcra ia e tuktin ana lie vrm ki waenga hei whaka-
I inakukti i to oneone—«-kcra ano era j niara o lite ki o kr.nci. ki 1115:1 mnra o 'l'd I Tararo, o Tamaki. Kahore hold i nui to ; lltu 11:0 to ngakinga o nga mara; ko to ' tniopatauga, ko to paraufanga ko te mij nj>n ; liuni ra ano nga utu, konga whakaj lioki mni mo onci, lio imi ko. I tail kite niipcpa o Wliakatui te talii o Pepucrc," nga eka whenun i ngakia e 1 nga Hnpu Maoii o ia wnlii; no to kitenga o tora, ka mahnra matou kite pai o aim atu ki nga taugata Maori ua pakahn ki to ngaki i ngn wlienua ; —ua mfci Ije timitnru, lioi wliangai pirikalm 1110 era atu kararehe Pakolia. Kakama tonu to' taugata Maori kite tango i ngn litenga o ngn Pakolia ; liealia ra tern ritenga pai i wliakarerea noalia ?—liealia ra i kapca ki mini to nialii wliangai hipi? u " »m tnmrnin " IVl.nl <?~: : Ko ngn tane 71!); ko ngn wahine, 513 G. Ko n;;a oka o ngn witi, 800, —nga oii, 50 eka ; nga riwai, 4(!() oka, nga kangn 200 eka, ko nga oka o era atu men 150. Me he men, lie tamtam nga eke 150, lie iti rawn tern. Ko a rntou kararehe enei. Ko nga noaka OUOO. Ko ngn uaueiiaiie 1500. Ngn kau 12. Nga lioilio 10. Kaliorc kau ho hij)i. Kei nga taugata o Whakatu pea te tiniirn 1110 to nui nt 11 o Nni Tircni. E pouri ana matou kite iti oto nialii kite ngaki tanitaru, ki to kaliorc lioki e wliangai piiikahu. lie men pai rawn to wiiaugni h;pi ki a rntou e liiahia ana ki a whiwhi wawo kite whai rawa; o kiten ana to tika o nga utu o ia tan, o ia tan. ?.le he inea o whai tarn ana to IJapu kntalii, hoi wliangai 1110 ngn hipi, ite uvvhn pirikahu k< talii niauo ; ka riro ki a, niton i le tan kotahi ngn kiiao, (80)—ki to too i to kuri 1110 era atu inea—kn liro mai i itgn kntun, i nga kuno (-1000) pauna liuruhiiru te taimaha, 11a ko te utu nio tana Imru'iiini, koia'.i lierotii o to paima kntalii tin. ma nun huruhiirii to tan ki tiihi. Nn, hoi limataiiga kaiiliniga tern, k ■ tc n-aiiga o to maliinga ki tern 111.-a k:i tim haoro ni;a hi pi, ka mil ha'to nga l.iiiuliiirii, ka nui mai lioki nga in. ni, 1 niinga nga utu 1110 nga pirikalm wliaingako liui lioko ki Akartuin nei. rVn kaua e men, hooi nei nga pningn o te wliangai piiiknliu ko te utu 1110 nga huuihurn, imi to liokoiiga o n<j;a hipi ki Akaraua. Me whenua pai a Niu Tireni; lie iiiiiha ngn awa papni, a, nil whai pirikahu a konoi, ka hono mai ngn kaipukc ■■ 11 liui ki in awn, ki ia awn kite tiki mni i ana hiiruliurit, hoi kawo ki Otopi. Ko ic uraiign m.ii o ngn puke, whiwhi »i ctnlii ki a rntou morii, 1110 te kai, mo te waliie, mo te aha, 1110 to alia j haunga lioki tc turanga i konei, kn liokon he nluamo te rereiign i te inoaua, pi'iiei ka rahi ako te utu ma le paraoa 1110 te poaka, mo to liwai, 1110 te niiiiina, 1110 te karoti, 1110 to heiliei, mo te patn, 1110 era atu kai.
lie inea nui cnci, lie mca wlmknkakc mo to tangata. Na teahn, na to alia ra nci i uialiuo ai ite tung.ita Maori. Ilcaha r.i nci i tini ai nga " koiakota" kite pu-U-a. Mo ho mea etimataana ratmi ki tc niiilii, n, ka wliiwhi ki nga utn e korerotia nei, ko reiia miliaro ai ki to ratou malii whakaroa ki tera ineaI nga lnara witi, kanga, riwai me era atu men ka kitea te pai o te liipi hei wliakamomona. ICo nga walii e liaere ai, niomoiiatia ilio i te nolionnga, a, kahu lonu te tupu ake o nga kai, nuniii tonu to pata o nga witi, me era atu pena. Ho nni ano tc korero mo tcra inea, mo to whaitgai liipi, mei hialiia ana Minion, c tira, me kali i konei. Me inea atu ki nga hoa Maori kua tae ki Poi Hakena, ki IJopa Taonc—na loaha i rangatira ai era Taonc—i wliai rawa ni ? Me lie m{u\ e kuare ana ratou kite utu niai i tira kupu, ma mat on e whaki atu, —na nga kikokiko pirikaliu na nga liuruliuru, me nga liiako ote pirikaliu. Na to liuiulunit pirikaliu i tomo ai nga koru i te kuipukc. Na te lumiliiuii liipi i ki ai nga wliarc lioko i te tnonga. He moni no nga liuruliuru i meinga ai kia rangatira al;e ratou i Nui Tireni. Oiiin, ka ki nga putea o nga langata Maori i le moni, me malii ana kite wliangai l'ipi, ka kake ano ngu niotu o Nui Tireni i nga wlicmia o I'ii Jlakeiiamo era atu wlicnua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510410.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 60, 10 April 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,087KO TE KAKERE MAORI. Akarana, Aperira 10, 1851. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 60, 10 April 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.