NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Mache 10—Emeri, 10 tana, no Whangarei, 1½ tana muka, 1 tana riwai, 5 pouaka aporo, 10 tangata eke noi. Maelie 10—I'onu Kata, 17 tana, no Te Hawaii, lie peli i. Maelie 10—Anganga Kalni, 22 lana, no Mahurangi, 11 tana wahie, '2OO puhcra kotakota. Maelie 11—Ponu Kata, 17 tana, noTe Kaivau, lie pehi. Maelie 11—Maiikini, 106 tana, no Poi Hakena, lie taongt noa ilio te manga, 13 tangata eke noa. Machc N —Arikiliana, 30 lana, no Omalia, 10,<)00 putu rakau kani, Maelie 15—Wikitoria, 17 tana, no Wailieke, 20 tana wahie, 200 pon, kalio taiepa. Macliel 7 —Pencromana, 35 tana, no Turanga, 3000 pnlicra witi, 31 kalio pnaka, 2 tana aniana, lo" waipita paura, 6 poiiak i hini. Maelie 17 —Anganga K"hu. 22 tana, no MaMa'hcSO —Kewere, 47+ tana.no Ilanana, i liiyarangi' lie taonga noa ih'o te utanga, 02 tangata ckc noa, 112 uga ra i tcnei puke ki te moana. Maelie 20—Wiremu Haira. 650 tana, no Kaip.ira ki Hannna, he rakau wbakapakoko mo te Kawan<tanja o Ingarangi. Maelie 20—Roharini, 971 tana, no Poi llakena, no Kaipara, lie waro, he pcreki me era alu inea, no tawalti era, no Kaipnra nei, 7 pouaka hua rakau, 1 porukuriiku kakahu, 3 nil pauna ani ma, 83 rakau, 3 tangata ckc noa, Maelie 20—Napi, 17 tana, Ilemi Tautari, no Tokerau, 10 pouaka aporo, 200 kete pititi, 2-1 tangata eke una. Maelie 21 - Muria, 37 tana, no Nguni'uru, 23 000 putu rakau kani, 20,000 tuctoe, 1 liingatii eke noa. Maelie 21—Tamariki, 30 tuna, no Tokerau, £ tana p iraOH, 30 puhcra nporo, 15 poke liurii ]>irikahu, CO puhcra pua taru, 2 rati pauna pouka, 1 pouaka, 10 mckunieka, 6 lang ta eke noa. Maelie 21—Wikitoria, 17 tana, no Wailieke, 30 tun wahie.
Maelie 21—Njoliikahu, 15 tana, no NgunL'uru, 10000 ])iuii rakau kani. Maehe 2<l—Kaiuhara, 41 tana, no Mahurangi, 7<>oopnta. rakau kani, 1 tangata eke no i. Maelie 24. Wikitoria, \7 tana, no Waiheke, I .30 tana wahie. PUKR RERF ATU. Maelie ll—Moa, 236 tana, ki Poi Flakena, 41 kalio liinn pamoa, 10 kaho, 5 kaho liiuu tohorn. 22 paiere whcua tohora, 25 pofcai wliikaheke, 1 pouaka ka, 18 ran muka, 4 tana taru maroke, 8 takai hiiru pirikuhu, 88 peke riwai, 5 tana riwai, .*>o pouaka riivai, 8 kalio pata, 1 poiiika mea knrahe, 1 takai mea noa, 12 tangata eke noa. Maelie ll—Tunnine, 1:10 tana, ki Honorurii, 382 pouaka, 30 tana riwai, 3 pouaka, 1 tana ■Tirana, 1 pouaka pata, 40 rakau kani, 4 keke honi, 1 pouaka liua lieiliei, 9 tangata, eke noa. Maelie 11—Pom, 15 tana, ki Whangaron, t knho ta, I pouaka lioroi, I peke tote, 1 pouaka, C takai taonga. Maelie 11—Pomi Kita, 17 tana, kl To Kawau, 4 tana paraoa, 1 paiere hu, 24 peke liuka, I pulea pereti. Maehe 11—Napi, 17 tana, Menu* Tautari, ki tana riwai, I kahomea pereti, 2 peke link J, 1 peke, 6 pouaka kakaliu, 3 tangata eke noa. Maelie 11—Kataraina, ki Tauranga, 1 peke kareko, 1 pouaka paipn, 23 tangau eke noa. Maehe 13—Ponu Kata, 17 tana, ki Te Kawuu, 3 tana paraoa, 1 takai mea liiako, Maelie 13—Angangakahu, 22 tana, ki Mahurangi, 2 peke paraoa. Maelie 13—Akairi, 17 tana, Mailii, ki Tauranga, 359 putu rakau kani, 1 kalio ta, 5 kalio liuka, 2 peke kareko, 1 (.eke roku. 20 kete liti kapa, 1 pouaka tupeka, 2 pouaka ti, I pouaka liiui, 4 peke railii, 1 peke tote, 1 pouaka kakaliu, 1 pouaka liopi. Maelie 15—Arikiliana, 36 tana, ki Omaha, he pelii. Maelie 15—Wikitoria, 17 tana, ki Waiheke, he pelii. Maehe 18—Angangakahu, 22 tana, ki Mahu-rani-i, he pelii. Maehe 19—Kataraina, 230 Una, no Te Kawau, ki Poi Hakena, 00 tana kapa. Maehe 19 —Maukini, 106 tana, ki Poi Hakena, 10,000 pucu rakau kani, 2 ran muka, 4 tana tamtam, 2 takai kakaliu, 4 tangatft eke noa, Maehe 19 —Emeri, 10 tana, ki Whangarci, 6 peke mea, 10 pouaka, 4 peke paraoa, 2peke huj<a, 4 tangata eke noa. Maehe '2o —Akuhata, 378 tana, ki Atiraira, 200,000 putu r.ikau kani. 70 rakau tvhak'pokoko, 5 tana nniana, 12 tana riivai, 2 pomka mea rino, 1 pouaka pene, 60 inihi, I peke kakaliu, I pouaka alio, 1 poik.i taonga, 1 tingata eke noa. Maehe 21—Pone Homana, 36 tana, ki Turanganui, 366 poke, 6 pouaka hini, 2 karona parani, 2 peke taro, 3 peke taonga, 1 pouaka taonga, 2 paiere ho, 4 pouaka, 5 peke taon«a,4 hoiho, 5 karona hinu, 5 mira, 1 poaka ahua tangata, 1 pouaka taonga, I pouaka paipa, 1 kalio piwHi, 1 pouaka horoi, 6 tatari, 1 peke taonga, 2 peke liuka, 1 peke railii. Maehe 21—Napi, 17 tana, Hemi Tautari, ki Tokerau, J tana taonga, I pouaka huka, 1 pouaka tote, i pouaka horoi, 1 tapu, 1 mekamcka, 4 pokai whakaheke, 1 poro tupeka, 7 kalio parani, 10 pouaka hini, 4 pouaka hirapa, 2 pouaka, I pouaka pukupuku, 2.5 poke liuka, 13 peke huka, I pouaka tnngan, 4 kaho poata, 1. pouaka taonga, 1 pouaka mitati, 1 kaho paura me nga hot i, V2 tangata eke noa. Maehe 21—Tanmriki, 30 Una, ki Tokerau, t> t..na p -r.ioa, 13 keke t.i, 4 ipn hinu, 3 takai mala, I taim tote, I kaho ta, £ tana huka, I takai liea hoiho, 2 pouaka it, 2 pouaka taonga, I kaho wajna, * tangata eke noa. Maehe 24—Wikitoria, 17 taua, ki Waiheke, he pahi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510327.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 59, 27 March 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
889NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 59, 27 March 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.