NIU HAU WEIRA.
(No te Nupepa o Hironga, Pepuere 8.) Kua pangia e te mate nga kai-ngaki whenua o nga maunga o Parapoora o te wharua o Moorapoora. Ano te putanga wliakaiere unit o te alii I Tnliuri raw a ake n<;a tangata, e toro liaerc ana, engia ano lie uira e rapa ana. Rite tonu te mentation o tenri alii ki tc wliakapakiraiangii o to whentia « te tana liaerc. K liaeivre nei te taugata, c tupii nei nga Ima o te wlieiiua. inanuta ! lie oneone kau te kitea atu ana ; whakorere nga tuiiguta, a, tu kau ana ko te oneone :innkc. K.o nga tungata i maia tnta nei, i imlio i riiuga i te whai rawn, ko tcnci, e noho noa ana i runga i te rnwa kore ; liore lie wlmi e li 'i ami i a rnton i te I te Taitei kua paluue net, kapi tonu a waenga i te Ima ole oiieont*, n, hari ana te ngakan o te kai Imuliaki; Uo tfiiei, he kau, lie ngarahu knu te kitea ana ki ana ualii. Haere ivliare, linen* taiepa, liaerc "liakapu witi, linere rakau Ima, linere otaota—liore lie peta inca i imilttic. Ko te mea wliare kotalii i toe, liui atu, liui atu ki reira nga tangain ; ko te tini o te tanmriki ia, e ouia linere ana i roto i te pnra alii, poke ilio, poke ilui.ano lie kere inangu, a, lie arolia ke ano tana. Kiliai tenei nlii i taea te pelii; pa kau nno kite o'uota, ka toro liaerc; ko te lioro ia, i rite ki tc lioilio e rere nei. Ka linere ana i raro i te wlienua, "ka rere-a-manii " kite manga rakau; ka whiua uga manga etc liau. ki tctnlii, ki tctalii talia o nga awn, o ngn liuaralii, a, u—minmira kau ana. He wliarua tena, lie 1 wai tena, lie pukepuke tena, lie rakau , mata tena, fie aha ki a ia? Haere tonu ' a. piiau rawa ake lie pnreliotanga no nga } mea katoa .> taua walii. Ko et.ilii o ngo ' kai tini'i, i takoin i te kaha o te halli; ko eta:ii i iiiuga ino a, pan tonu ake. Me lie mea, ka whakaaro te liiinga i kapea e te alii, a, ka tatiuri kite kokikoui
' moiii mo (e huuga i mate, lie tinu p.iinga tcra na ratou. Hi to whakaae ki tern ritenga, me karanga he whakaminenga, kia rangona ai te whakaaro o tenei. o" tenei; kia uia ni hoki nga rawa o tenei. o tenei i iimn ntn o te pnungii i te alii. Penei ka karaugalia, "e mea mo tenei j e mea mo tern,"' n, ka timata nun nga tnngatii i wern, i runga i te nrolm, i rmiga i te vvhai ngoi. 15 oti enei ritenga katoa; te mea i penei ai matou.e whakan.ro ana, tenei nno nga tangata mahara nui kei rotoi a tatou. Me lie mea, e taliuri ana matoii e tuhituliiuei.e oti ano aua tikanga, nei ra, in • waiho ma nga tangata whakaaro nui i r»to i n tatou, tern mahi aroha. Kite mea, ka waiho ma ratou kaata tangotiuiL'o, ka oti tata—oti pai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510327.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 59, 27 March 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
520NIU HAU WEIRA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 59, 27 March 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.