TE KAI-WERO TOHORA.
I te 28 o Mei, i te tau 1817 ka rokohanga etahi tohora e ranga ana, e te Roara Pauti, he kaipuke Ingarihi. No te kitenga ka taka kite wha o nga haora ote ata. Kahore kau he whenua i kitea alu, kaliorc hoki, he haupapa otc moana. Tiikutiikua ana nga poti ; eke ana nga tangnta, haere ana kite xvero. Aru uci, aru nei, a, rima noa nga haora c hoe am ka rokohiua tetahi tohora o te poti matamua wcrohia ana. Ka xvhakatikaia te ihu o tc puke, e te rangatira, kite xvahi whaka-tchoenga o nga poti. Note warn o nga haorn, ka kitea a tit tctahi o nga poti me tc tohu i runga—he tohu ia mo tc tohora kua rokohina. Muri tata iho o tenei, ka puta tctahi o nga poti, werohia ana tc tohora ; a, ka tu tonu te ra ka puta te toru o nga poti, werohia ana te tohova ra, ko tc torn tenet o nga xverohanga. Otira, lie tohora knlia rawa tenei; ho mea noa ki a ia te to haere i nga poti civlia, eono. He rere tonu I una mahi; kihai i tata atu he poti kite haehac, puta kau ano tc poti ki atu o tana niamiranga ka ruku ia. Te taea tc koripiripi ; ka nianii nga poti ra, a, ka toia haeretia c te tohora ra. I tc warn o nga haora, ka tvhnkamarokia he xvhakrthcke ki tc kaipuke ; tukua ana nga r.i, me korc ra iici, e man te tohora ra, otii.i, maunu mai ana ic lino i xveiohia ai. I nuiri iho o tenei, i nga haora c torn, ka kaxvca ano he xvhakaheko ki tc puke ; kihai i taro, ka poro pu tera! I tc wlia o nga haora, o te muri axvatea, i te rua o nga ra, k.i horea ki tc puke nga xvhakaheke orua—nga xvhnkaheke i man ki nga riuo i wcrohia ai tana tohora. No te warn o nga haora o te po, ka mate te ika ra. Erua nga ra, e rua nga po ka taea tc nan.ikia ra. Ko tc tino kaha o tenei mca o te tohora i kitea kite EUeka te kaipuke o T'ene l'orari. I rerc mai i Marikena, ki tc Moana Marie, i Akuhata 1819. lie mutunga oia tau c rerere ana taua pnkc i tc moana, kite noa i etalii tohora paraoa o ran/a ana. K toru nga poti i tukua kite moana liei aru ; ko to tc itthimeti; i tain kite hiku o tctahi o ana ngohi, a, hoki ana tcraki te kaipuke, ki tc hanga i nga pakartt. I a ia o hanga aua i te poti, ka puta tetahi tohora ntii, civaru tc kau pea putu o tenei ngohi, rite talii tc terc kite kaipuke c rere ra. No te tatanga otc kaipuke ki a ia, ka ivhakaarahia tc hiku ki runga, te taiiua kite ihu o tc puke, iviriwiri kau ana, me tc raurckaa nei; ko te tohora i ruku ma raro ote takcre, rongona ana te panga o te tnara kite takcrc. ■ No tc put anga, ka pohutiiliutii tera i roto i te wai, ka taia te ngaru kite hiku, ka xvhakatirara i nga hoehoc. Muri tata iho ka kite i ka tuku tc ihu o tc puke ra, a, ka karangalia kia mupua te wai. He mamactanga hoki tera e hiirihuri ra i tc moana a, he xvhakalakariri. ! Kihai i roa ka oraora kau ake, a, ka kau ano xvhata-te-rcrenga ote kaipuke ra. I nga tang.ita c mapu ana, ka karanga ake tetahi " E te Atua, tohimgia matou ! ka hokia mai ano!" Kihai i roa tc kaunga o tc tohora ra, ka hokia mai ki tc puke ra, ano :e horn mai ! koropupu ana le huka o tc moana i te kaunga mai. Tc rcrenga whakarere mai kite ihu o | tc puke ra, taia ana, pakaru tonu atu nga papa, puta tonu ake tc tin, totoliu tonu iho te puke ra. I ruku ano tc ngohi ra ki raro ote takerc. Ngahiiru ano nga minute ite panga tuatahi o te tohora ra, a totohu noa te puke. Erua te kau o nga tangata i tc puke ra; tokorima nga momo i puta. Tera tetahi tohora atu i iirttuiia etc poti, a, me ake pa ka tahnri imii ki muri taua ngohi; kihai nga tnngata i tc poti ra i maiiara ki tu mate kua tu tata ki a ratou ; kihai i anga kc tc poli i tc ahmiga mai o tc tohora, a, wahi ili kua laka tc kai hoc, i oho whakarere hoki i te panga ki tc tchora. E pa ana ano tc poti ra, ka icro nga rino o tc kai wero, erua kite haere, rua iho ki roto ki nga kiko Otc ngohi ra; a, huri ake ana te tn.ua. Tenei te puarc nei te maugai o tc tohora, i tenei te whiua nei tc poli e te ngaru, nawai, \ a—ka taia e te ngaru, a, tapoko pu ana ki tc maugai oto tohora. Ilohoro tonu te peke o nga tangata ki tc moana, marere kau ano nga tangata kite parata, ka kopia nga kainv,.e o tc tohora, mangtmgu kerc ana tu poti ra i tc waha, tituri ke, titari kc ; ko nga tangata ia, oi'u katoa ake ratou.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510313.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 58, 13 March 1851, Page 4
Word count
Tapeke kupu
887TE KAI-WERO TOHORA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 58, 13 March 1851, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.