KO HA IHAKA NUTONI.
E whakaae ana nga mano o te ao kite tohunga whakahara o tenei rangatira. E meinga ana heoi nei te tangata kaha kite tangotango wkakaaro i roto i nga iwi o Ingarangi, me era atu iwi o te ao. I tino miliaro nga tangata nunuio Oropi kite tohunga o tenei rangatira kite rapu i te tikanga o lenei mea, o tera mea. 1 ivhanan ia ki Rikohia, i Ingarangi, i te tau 1G42. Ilaunga nga mahara nui o tcnei tatmata —haunga tc holionn o ana whakaaro —he tangata ngakau marie ia, he tangata nolio pai. He mea kino pu ki a ia tc mahi ngangare, tc totohc ; i whakaaro ia ki tc pera tc ritenga mona i roto i ona mahi nunui, me noho noa ia ki tahaki, kaua c huihui ki nga mano o tc ao. E paku ana tc rongo o tc tangata whai mana, otira, he tokomalia e whakalie ana i ana mahi; a, ka irikino tona ingoa ki runga ki nga ngutu o tc lokomalia, Ko nga mea cnei i puripuri ai nga whakaaro o tqnei rangatira nui ; kin kaua tona ii4akau marie c whakaohoa. I tc tautohenga o ctahi tangata nuntii ki tetehi tikanga—te kanohi me nga mahi titiro—ka urn a Ha Ihaka Nutoni ki taua tuhituhingn. Muri ilio ka whakamamae ia, ki a ia ono, ka mea,—" Naku ano ra taku kino, kia whakarerea taku rangimaric, kia rcrc atu au ki tera mea whakawairua kau." E matau aim te tini, he tangata karakia taua rangatira nui; he tangata tino whakapono. Ko nga tikanga o te ao e noho nei tatou tana huringn me era atu mea —takoto noa i a ia. Nga tikanga o te ra, o te marama, me nga wlietu e takahuri nei—riro katoa era i tona whakaaro nui. Kihai taua matauranga ona i wliiua ketia e ia; kihai ia i mea i kulm noa ake enei tini mea ; otira, i whakahaerea ona whakaaro kite take—i titiro whakangakau atu kite Atua tapu, kite Kaihanga i era mea katoa. I tino rapu tenei rangatira nui i tc tikanga o tc karaipiture. I anga ana whakaaro ki nga korero o tc Poropiti a Rnniera mo te pulanga mai o tc Karaili kite ao, a, whakakitea ana e ia, te pono o aua korero-poropiti, no te mea i rite pule. putanga mai o te Mihaia ki nga takiwa i korcrolia c Raniera. Ko ana korero mo tenei mea nui, i taia, a, tenci tc takoto nei. Tenei nno ng* kupti o tatahi Minita nui, Minita pai, a liata Turin', monn, mo Ha Ihaka Nutoni. Kkore c ahei te whalurere i tera, no te mea he langata tino pouo tc kai korero —" I aku korero kohikohi i roto i te tini" o ai ta taua Minita " ko te mea tenei i mau i ahau, ko tewhakauranga o (ona ngakau kite pukapuka tapu o te Atua ; ko nga hua o tona whakapono i kitea nuitia. Ko te mea tenei i whakaaroa ai, tenei te noho liari nei a Ha Ihaka Nutoni i tera ao marama. Ahakoa he nui ana mahi ki nga mea o te ao—ki nga mea e ngaro una i te kanohi o tc tini, kihai tana liari i aim mai i rcira; otira, c aim mai ana tona liari i tana piringa putauga kite Atua, i a ia c noho ana i te ao maori nei. Haunga ana korero nui e takoto nei; haunga nga tikanga ngaro i tc tokomaha; haunga nga hua nunui o tana matauranga —ckore ruwa era e pjhure, a —mulu noa tc ao." I te kopu te mate i hemo ai ia. I tc panga o te maraae ki a ia, heke tonu te kakawa i nga mata ; otiia, kihai i kuihi tc waha, vvl«akamanawanui tonu ia ki tana mate. Kiwa tc kau ma riina ona tau i te hemonga. Tenei tetahi tikanga nui e kitea ana i roto i enei mea —ekore tcnei inea tc whakapono e whakakahorc i te matauranga o to tangata ; ' otira, ma te whakapono e whakaniaiangi akc, m* te whakapono e whakamarama nga whakaaro—tena e apitiria tc matauranga kite whakupano ka tu tc tangata ki runga ki tc tilii o te pai; a, ka tirohia me he ra, c whakamarama ana, c whakamihana ana i nga mano o tc ao, u noho nei i le po. He mea whakahari tenei mo nga tangata noa akc nei c u ana kite Alua. W'aihoki ho mea whakalie tenei i nga tangata c takahi nei i tc whakapono—e mea nei, kahore he Atua. Ano pea te whakama o te lumga pera ua kitea enei ingoa nunui i roto i tc hunga whakapono,—a Pekana, a a Poiri, a Roku, a Harihona, a Rititona. Ko nga " toko tai-pari'' enei; ko ngn pou whakau o nga iwi. Ki tc titiro tatou ki tc nui o nga whakaaro ; kite whakaliara o nga mahi; kite marama o nga tikanga ; kite hua o te aioha; kite whakau ki tu pai; ki tc kalia kite whakapono;—kowai r.i e inaia ki tc mea mai, ehara te whakapono i tc lino taonga mo tenei mea, mo te tangata ? I tino rapu cnei tohunga katoa, i te ritenga o tc Karaipiture, i tc take hoki i wliakakite.i mai ai era mea nui kite ao. I -whakahaereti a ratou whakaaro kite Atua, nana i tuku mai i te pukapuka tapu ; i anga hoki te rapu
ki nga korero-porop'ui kia ata kitea ai tc pono o taua tuhituhingi -, i anga hoki to titiro ki nga tikanga marama, nga tikmga pai, nga tikanga aroha o roto ; a, ko tc tnkunga iho tenni o o ratou xvhakaaro, —he mea pono pu nga korcro katoa o to Paipera, na to Atua pu ano. Ko nga korero e cnei rnnyaiira xvhai ■nana, e xvaiho an i liei xvhak»u mo tc liunga whakiipono, hci xvhakangoikorc, liei xvlnkanoa i nga korcro he o nga boa riri o tc pono.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510313.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 58, 13 March 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
987KO HA IHAKA NUTONI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 58, 13 March 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.