KO TE KAKERE MAORI. Akarana, Pepuere 27, 1851.
Kua Hemo ki Ngahuapiri, Rotorua, i Hanuere, 1851, a Moiu Taiwhanake, tama a Te Uritunua Otaikawhati, rangatira o Ngatirangiwewehi.
Kua puta to matou kupu i era nupepa kite taone hou o te Moana Pounamu; ko Katepere te ingoa kua oti te hua mo taua taone. Ka paingia pea e o matou lioa Maori nga korero mo taua walii; no konei, ka kohikohia nga korero, a. ka tukua atu i tenei tnkiwn. Kei te Moana Pounanm tenei wahi a Katepere; i hokoa taua walii i nga tangata Maori i mua ni, e te Runanga o Niu Tireni; i liokona tenei whenua ki efalii tangata i lngarangi, a, te wliakarunnnga iho o ana taugata, karangatia ana rntou, ko te Runanga o Katepere. He turn ke nga ture o tenei Runanga; na ratou ake aua ritenga; kaliore ki ko atu, ki a ratou anake ano. Ko te karakia o taua Runanga, i wnilio ki nga ritenga o te Hahi o lngarangi; ekore era tikanga e tukua kia vrliakauru ki taua niea. Kua liaere niai i roto i taua lieke nga Minitn, me nga kai-whakaako, liei wliakau i aua tini tangata ki nga ritenga o te Jialii; ko ntia Minita, nie aua kai-wimkanko, inn taua iwi ano c utii. E tan ana nga kanolu a to iwi o lngarangi ki tenei runanga; kua rere niai ratou ki tenei whentia i runga i te arolia 0 nga lioa i wJiakarerca kite wlienuu tupu. E wlia nga puke i wliakarilea liei ka we mai i aua tangata; ko tenei, kua u ki taua wnlii. Kotalii ano rerenga niai 1 lngarangi, erua ano puke i tutaki ki tc moana i rere niai 14,000 mnero, a, u katoa aua puke ki Katepere i roto i.te marama talii. Ko Ilarota Hcini te ingoa o te puke tuatalii; ona tana 720. Note Hatirci, i tc 7 o Hepetenia, i waengnnuipo ka rere mai tera i lngarangi. Nga tangata o runga o tenei, kotalii ran, eriina te kau. ma wlia. Nga ra kite moana eiwa tc kau ma iwa; ka tatu te punga kite awa 0 " Poi Rititona," ko te ingoa hoki tenei 1 iuuaiua mo taua awa. No te 10 o nga liaora o tc ata i u ai, i te 1G o Tiheina. Ko te JRaroivhc te ingoa o te rua o nga puke! ona tana 761; no taua po i rere mai ai tenei. Nga tangata o tenei. erua rau kotalii te lean. No te toru 3 o nga liaora i to nmri awatea i u mat ai tera ki Poi Rititona i te ra ano i u mai ai te puke tuatalii. Ko te Ha Hori Ifcmoa te toru o nga puke; ou a tana, SOO. Te rerenga mai 0 tera i lngarangi, no te ala o te Itatapu, 1 te 11 o nga liaora, i te 8 o nga ra o Hepetenia. Nga tangata o tenei puke erua rau erua te kau ina wliitu. No te 4 o Oketopa ka tutaki tenei ki a te Ilarowhe ki waenga moana, tukua aua tetalii rangatira ki runga ki a ia, kaliore lioki taua tangata i liohoro niai, i te rerenga o te rua o nga puke, ko ona inea pea, i runga i tera, koia i eke ai i tenei walii. Note 10 o nga ra o Oketopa ka rere ke nga puke nei; ano tc 17 o Tiliema ka u a Ha Iluri Himoa ; kotalii rau o nga ra kv?o moana. Ko te wlia, mete mutunga o nga o tenei rerenga, ko te Kerehi; ona topa, 720. No te 7 o Hepetenia i waenganuipo, ka rere tnai tenei i lngarangi. Ko nga ra o tenei i paliuri ni i era puke, kotalii tc kau ma talii; no te 27 o Tiliema i u ai tera, ona tangata, kotalii rnu erima te kau ma rinia. He men miliaro tenei, te rerenga mai o enei puke ewlia i te marama kotalii, mete unga mai i te marama kotalii, no te inea he takiwa roa te moana, kei tetalii laha, kci tetalii talia o te ao. He men wliakakite tenei i te maia o te kai wliakatere kaipukc o lngarangi, mete matau hoki kite wliakatere o
nga puke. Alio pea tc liari o ana tini tangata i tc unga mai ki taua walii, ka rokohina te kaipuke o te Kawanaa Parni i reira etu aua, me ia, me tc Kawana i reira. I l'oneke a te Kawann, i Otakon, i nga liiotu o Akarana me era atu walii, te hokinga mai ka tu ki I'oi ltititoiia. Marie ate Kawana kia rokohina ki reira; i wliakakitca ai te niana o tana atuwhai ki nga tangata « hoti mai, ko to ratou aroha i whakakitea ki a ia 1110 tana inahi atawliai. Kua tae lioki ki Kateperc a te Piliopa 0 Niu Tireni. Tenei te lianga nei aua tini tangata i te wliare ki to ratou taone, a, ekore e roa ka whakatupu kainga. Kiima nga kau tino pai i iitaina mai i Ingaraiigi.; otiin, etoru o aua kararelie kua mate, kotahi i taka i to pari, erua nga rnea i mate i tc tutu. I uiuri o cnei puke kua u pea etahi atu kaipuke i-Ingarangi, a, kei inuri auo etahi. Ko nga ran ewhita ewlm te kau 111 a 0110 kua n —he timatanga kau era, kei muri atu, kei muri atu, ka bono tono tc rcrc mai o te tangata. Ekorc e ata kalia enei tini tangata kite ngaki whenua i tenei walii. ka wniva lioki ki era atu men. Na, kaua nga lioa Maori c ware ware kite mabi, hei whangai 1 aua tini Pakeha; tcna alio lioki nga koura o cnei tini tangata hei utu atu i to kai-wliangai. 15 inea ana niatou kia tino inahia te witi 111 c era atu men i tenei tail. Heoi ano whiwhinga i te rawa ; heoi alio kahanga kite ngaki, kia kitea cto ao, kahorc lie whenua liumarie hei whni i Niu Tireni.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510227.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 57, 27 February 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,000KO TE KAKERE MAORI. Akarana, Pepuere 27, 1851. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 57, 27 February 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.