Te Matenga o te toa Karaitiana.
Ko Nerehana te tino toa o nga tangata rere moana katoa— muri mai i a ia ko Koriniwuru, te hoa i piri ki a ia i te parekura ki Taweika. Ahakoa he hoa aroha rami, puka kc ngn whnkanro o tetnhi a tetnhi. Engari ko to ruua nrolin kite iwj, me to raua mnia kite pelii i te riri ita angn mai era ntu iwi ki tc whawhat ki Ingurnngi—ko o rami whak.iaro penei, i rite tnlii. I te rerenga o ngn puke Ingnrihi, kite koru o Taweika, kite tau i nga puke o Mareao, o Paniorn. titiro nrolin nna ngn toa nunui nei, tetnhi ki tetnhi. Ko te ft ara Haweu'ni le puke o Koriniwuru ; nana i timata te whawlmi kite lion riri. Me nhu te titiro ki nga kupu o nun tokorua i reira, ko te toliu crn o te tino nroha, ko te whakanro o eii;'i rangatiin. I te rerengn niu o te Hnwerini kite pupulii i nga puke o torn, kn mea ake n Nerehnna —'• Kia kite i te toa rn, i a Koriniwuru ; lie ruku tonu tana i te riri!" No te kekeritanga o tnua innin ra, kn matauria c in e titiro mai aim tana hoa nroha, te tumunke o te kuupnpn kaipuke e innnii ru, a, ka inea ake, —" Mei kouei n Nerehnna, nui atu tuna linri." I mnte a Nereha:in i runga i ngn rongo rere o tona mnia. I mate maori u Koriniwuru. Haunga ano te main o Kjoriniwuru. i kitea tonn niannwanui, ine tona tirolia ki tona iwi tae noa kite koroheketanga. Ko ia te kni tiaki o nga puke manuwao o te moana o Metcteriniana (keite tnkiwi ki Oropi ki Awlierikn tenei parnta.) Ewhitu ona tau i nolio ni i rungn i te kaipuke i tera, i wehes ia i tana hoa wahine, i ana tnmahine, ahnkoa nui tonn nrolin ki a ratou. kiliai i kitekite. Ngaua nnatia ia e te mate i tana whakatercnga i nua kaipuke, otira, kiliai i taea e in ten iho kiutu, kiliai hoki i whaknae te kuwnnatangn. I te maiengn o Hariliona te pni, ki ana tona ugnkau i te linri, a, kakaranga ake in, '• Hacre mai, kin kite i te'*ma'enga o te tangata whakapono." Ko ngn mamae o te linann o Koriniwuru ngatahi mete wairua, he nui noa ntu. Tae rnwe mni ngn kupu o e Knwnimtnngn o Ingnrangi ki tnua rangatira nui kia hoki ntu ki tona koinga, kua tino ngnti ana mate, a, kun tutata ki to liekengn. I <o rerenga mai ki Ingarangi ka kitea te nui o tona mate, n, ineinga ntu nna e tona hoa. e Knpciic Tauiati,—" IS ohoohonna koe i te liuri o te puke —pea." Alio ko tnun mnia ra, " Kahore. Kkore an e oho i tenei takiwn, ki nga mea katon o te ao. Ka heke nei nuo au ; me waiho teiiei hei whakahnri mou, fiei wliaknharl Imki mo era atu hoa o nroha ana ki au, kn mate uei au i runga i te marietanga-'' Keiliea he mea hei wliai i tenei te wha-
kaaroha, te nui, te tapu ? Ko te tukunga ilio tenei o te tangata pai, o te tangata e hnere tika ana. Ko te mutunga ia o nga malii inaia o te too. Ko (e titio malii tenei o nga malii katoa ote ao—ko te whakauranga o'te wnirua kite Atua ' Kia pera tutou me ia ua heke kite wliarua o te mate!
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510215.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 56, 15 February 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
579Te Matenga o te toa Karaitiana. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 56, 15 February 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.