NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Hanuere 4- Hine 17 tana, No Piako, 2 tana muka. Hanuere 10—Napi, ko Hemi Tautari te rangatira, no Tokerau, 10 pouaka kanara, I pouaka aporo. llamiere 11—Tuahine, 131 tana, no llopa I'aone, 'l3 tana p.iraoa, lie taonga noa iliu tc utanga, 18 Jiung.i eke niai. llamicre II —Ifone Waitere, 40 tana, no Taranaki, dd Kawliia, kei Manuka, 100 puliera «iti, 7 poaka, Btc liunga el;e mai. Hannere 11 —Wliimi, 1 1 tana, no Mahmangi, 12 poaka, 1 takai taonga. Ilannerc 13 Anganga ICaliu, 2? tana, 110 Maliurangi, 10 tma lvalue, 250 pulicra kotakota. PUKE nEHK ATU. Ifamterc ,'i—Te Moa, 230 tana, ki lVii (fakena, 20,000 putu rakau kani, 11 tana hinu toliora, 13 takai whena toliora, 19 tinu inuka, C tana alio innka, 2 kalio kapia, 1 kalio pu, 2 pouaka potai, 0 te hunga eki noa. Hannere 3—Hera Peie, 15 tana, ki Taranaki, 38 peke linka, 1 kalio waipiro, 1 ponaka taonga, 4 pouaka ti, I kaho winika, 1 ponaka pi, 1 keke lioin, 3 pckc railii, 1 puke paraikete, tana paraoa, 3 takai taonga, 1 kalio waiua, 2 rolii liuka ma. [{aiinerc 3—Tni, 13 tana, ki Opotiki, 100 pauna wliao, 100 pauna rino, 5 pokai taura, 2000 pntu rakau kani, 30 pauna lupeka, 2 pouaka liiui, 2 takai taonga, 7 le liunga eka noa. Hanuerc 4—ltnilia, 42 tana, ki Wliaiekailiika, 2 peke kareko, -J tana huka, A (ana tote, 5 karona rama, £ pouaka tupelca, 2 pouaka pa rani. Manuere 4—Kukupa, 20 tana, ki Whakatam', 12 kalio, 3 pokai taura, 1 piriri la, 50 I putu rakau kani, 1 pouaka hini, 2 ipu la, 1 pouaka hinu. Unnuere 4—Tamariki, 31 tana, no Tj)k'«r<iu, 7 ipu, 0 keke liinu, 11 kalio", 19 pouaka taonga. 1 pouaka, 1 takai rore, 4kalio pia, 4 ponaka uai kakarn, 3 takai paura, i taua tote, 1 takai hate, 1 takai rakau, 2 pouaka kanara, 3 pouaka rongoa, 0 peko taonga, 5 takai, 4 tangata eke noa. Hannere 4—Tanatere, 27 tana, ki Waiau, he pehi. IJanuere 4—Mine Piako, 10 tana, ki Piako, lie pehi. llanuere 6—Mere'Paora, 19 tana, ki Opotiki, 3 kalio tote, 1 peke huka, 1 kalio paipa, 1 peke paraoa, 1 peke paraikete, 1 peke kaone, kareko, 1 keke tup.eka, 1 peke tote, 4 kaho, I poaka whaircre, 3 lioiho. Hannere 7—Atiropa, 35 tana, ki 0 kalio pia, 0 peke taonga, 1 keke waipiio, 3 lioiho, 100 peke. Haniiere 7 —Anganga Kalui, H2 t:llia, ki -VaImiaiigi, lie peiii.
Hanuere B—Nanahi, 22 tana, ki Hokianga, 2000 pereki, 3 pouaka pereti, I pouaka pikara, 16 pouaka taonga, 200 pauna tote, 2 keke tupeka, 1 peka htika, 2 pouaka nui, I pouaka lwroi, 1 peke kareko, 24 ho, 1 hea mete parairi, 2 mira, 1' pouaka paipa, 2 keke wliao, 1 takai ahua, 1 kaho waho, 1 takai taonga. Hanuere B—Kataraina, 21 tana, ki Te Awanui, he pehi. Hanuere B—Api, 9 tana, ki Waiau, he taonga noa, 1 tangata eke noa. Hanuere 10—Karapu, 23 tana, ki Aotea, ki Opotiki, 2 hoiho, 1 peke taonga, SO pauna tupeka, SOO putu rakau. Hanuere 10—Napi, 17 tana, Heini Tautari, ki Tokerau, 1 kaho ratna, 1 takai hea hoiho, 10 pouaka horoi, 1 keke parani, 1 kaho riuo, 4 takai kareko, I peke paraoa, 3 peke huka, 2 peke raihi, 1 pouaka mea kai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510116.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 54, 16 January 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
550NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 54, 16 January 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.