TE PAUNGA O ETAHI TANGATA I TE MANGO.
Heaha koa i korerotia ai nga tini mate o te tangata rere moana, me taea ra nei te tatau! He mea ano ka kitea te mahi maia, te mahi whakamanawanui i roto ite rau, otira, me rite ra nei kite maia, kite whakamanawanui oto himga rere moani. Kliara i te mea kei to wa o te ora anake to whakakitenga o to ratoit mii i; otiia, i. roto auo i te atarangi o to mate. Me nui ano te korcro o (enei iwi, o tenci iwi, kite maia o ona tangata rere moana. He nui nga korero 1110 114 a nnte, me nga maniac o enei tu tangata kua oti te ta kite pukapuka. He nui te whakaarolia o te korero ka tukiia atu nei ki a koutou ; hautiga te mnnawanui o nga tangata, liaunga te maia, ko to ratou rongo tonu kite kupu ote kaiwliakahau i a ratou. n, rokohanga noatia e te mate. Hhara ite mea he hangahang.-t ake te mate o enei tangata ; e ratou anake te tino mate kino; e ratou anake te tino maia i roto 1 te mate kino. Ko Pene Hamia te kai-tiihituhi o tenci korero i mua ai; he tangata ia no nga malii o te Kuini. I whiriwhim inai tenei ka tukua ntu nei i Ictahi nepepi o Ingarangi, kua pakorekorc tctahi wahi, otira, ko nga kupu i ngaro, mate ngakau c whakamaliara. Te mea i tangoliia mai ai te nupepa tawhito, kahore kau e kitea te pukapuka i [orokotaia ai taua korcro. Ko te korero nei tenci. Tera tctahi puke rewa rua, ko te Makipai te iugoa ; ko Te Mete te ingoa o te kai wliakatere. I touoa taua puke ki nga toka o Kororcro, kei te tuba tuauru tera o te niotu o Kupa, o Ilawana. Te meai tonoa ai ki reira, he wlianga i telahi puko taliae ; i reira taua puke e rcrere ana ; i nui ana malii tutu ki waenga moana, he nui lioki tana tutu ki nga whenua oia moina. He maha nja kitcnga o tenei kaipuke, a, he welii ke ano mana ua rcrere i reira te kaipuke ula taonga, he tiki kau mai lioki te mahi o taut puke taliae, he kali alii i te mea wliai taonga. Ko te mea tenci i tangi ai nga kaipuke maori ki nga manuwao liei tiakj liaere i a ratou i iwi walii; liaunga ano te lulu o nga tauga'a o Mckehilto, o Koraniia, tctahi, ki tetalii.
Ka I'cic taua puke ki tc walii i tonoa ai ia, me kore ra nei, <; taea (c liopu taua puke Inline. I le aliiahi o tetalii ra e niarini) aim te nionna, ko te ilitio tc puke c aim ana wha-ka-te-Kororero, nga toka kua korerotia nei ; ko te takiwa o ana toka anga mai kite kaipuke, e warn maero. Ko Te Mete i runga i te rewa e koala ana a liinakipnuri noa, ka lieke ki raro. Ko te tuliiniete i runga i le papa takatakahi, ko nga kni-mal.i e korerorero ona ki nga mea a namuta. Aliua marie ana liga mea katoa i tana po, otira, lie marie noa aim tera, i inuri mai te ponri, a, me taea ra nei te ala korcro i nga mate i muri mai o tera marietanga. Tera tetalii k ipua mangu ka iri mai i runga i te wlicnua; ki nga wlienu i worawera ko le toliu tera o te hau, ko nga kapua ua kitea e iri noa ana i runga i nga nianiigi. Makari ake nei le lopua ra i te orokokitenga ai, kiliai i roa, ka nui liaere, rokolianga ilio e lili ana te'maramn, ua reira pea i ti no pango ai taua puroroliu. Titiroana te tuliimele kite kipua ponri r.i ; ko te ngakau ia o tana tangata e koliikolii noa ana, lie .mate ra nei kei inua i a ia, kaliore ra nei, otira, i liopuliopu ano in. " E Te Mete," ko te tuliimctc kite rangalirn, " e mei ana au ka kalia mai te liau, e pouri pu ana nga kapua." Ano ko I c Mete, "Hp.iiauara; kit kakama ton titiro, tuna au te liaere atu 111." IWulu pule kiki ole liunga c korerorero ra; hore he kupn i rangona, ongia ano e taria ana te puianga mai 0 te mate ; engia ano kua niatauria ko te mate kei le aroaro. I muri tala ilio ka walii ko le kapua r.i, ka puta te liau pa pu ana kite puke ra i 11111 a atu o te karangalauga o nga kai-malii ki runga. l'ula kau ano tc wac o Te Mete ki le papatakalakalii ka taliuri te puke ra, a, poImtit whakarere ratou katoa kite inoana ; ko te puke totoliu tonu ilio. Urua te kau ma wlia o te kai-malii, ko te tokomalia i runga i te pap a takatakahi; tokorua i raro, ko aua tokorua i totoliu katoa mete puke ; ko te rua te kau 111 a rua i roto i le mo.ina e Mia ana e te ngaru ; ko to ratou puke, 111 c eliiiui o nga lioa ngaro tonu atu. Totoliu kau ano te puke r.i, ka mulu te pupulii o te liau, ka inarinn te inoana ka titi ano te marama, a, ka wliakairo ratou lie wliakaoraiua ngakau tera, lie toliu arolia 110 te A tun. Otiia, lie mate mo ratou i rolo i te marinotanga o te moana. Ko tc poti o taua puke i whiwlii ki nga mea o lyi rewa, tena e totoliu, ka titalia te poti, ka kite riu 1' (e wai, ka maunu mai i ngi rewa te poti ra, ka mann kite kare o tc tai j ano ko te tino oranya tera mo ratou. lie poti ralii, c o katoa nga tangata ki taua waka, inei poto le wai, otira, i porangi tonu te mail! o aua t kin wawc te ckc kite poti ; 110 te o te tokomiln kite eke ki runga ka titalia te pevi, a, ka huri ake te tikere. Note liuringa ake ka eke elalii ki te takerc ; ko etalii i pupuri ki nga kaialii kaliore i mate tetalii. Mea atu ana a Te Mele i konei, kite nva ka per 1 tonu te malii o 113 a taugala ra, kaliore kau lie 11101110 c puta ; engari me huri nke ano te poti, me liaere te liun.a tokorua ki tc tiheru i te wai, a, ka miiniti te war liei reira me eke katoa ratou. I ro?o i tenei mate nui, lino rongo ana nga kai-malii ki nga kupn whnk»hau o to ratou ranjatira iniia ra Whakarere ana tc pupuri i te poti, hurihia ake aua, kia tiherua te wai. He wa mango kau te walii i tnhari nei nga tangata raj lie kiu tonu i te tangata nga mango o era walii. Kahore ano lie mango i kitea i reira i muri i le taliuritinia ; c whakaaio ana ia ratou meake puta, e niarino pu ana hoki tc mo.tna. Aliakoa i roto i te wai e whakahau ana a Te Mete, rongo tonu ana tangata, ano kei run.a ratou i te papa o.. ft te puke r l . Kua tu le poti ra, e tilieru 110 a ana nga tangata, rokolianga ilio Kiliai i ata kakama i le kikino on. a tilieru. Ka taea nga taumami o te poti ra i tc tiherunga, ka tangihia, " he
mango, he mango I" Te rcrenga o nga langata ra kite poli popo katoa kite eke, huritaupoke ana ano te poti. Kihai ano i mate tetalii, otira ko nga tira o nga mango 1 kitea c inarania liaere mai ana i roto i te moana. Ka puta ano i konei te kupu o Te Mete kj tc hungi ra ; meinga atu ana, kite mea ka pera tonu te malii whakaporangi, ekore rawa e ora ratou. Ma te poti ano kia tu, ko te wai o roto kia miniiti, katahi ano ka whai mea e ora ai. I mea atu a Te .Mete kia nana ratou kite huri ake ite poti, kite tilieru itc wai. I mea atu ia ki nga boa, aliakoa he lini te mango, me pohutu ratou ki le wai kia wcni ai aua ika, kei anga uiai kite ngau i a ratou Mcake tata kite walii e ora ni te hunga ra, kua Hi topuni te laeatanga o te wai, kia uhal.amatiawaniii rafoit, wahi iti, ka or.i. 'lokowha nga kai-tilieru ote poti ra ; ka tata ka pai, ka rangotia te harurutanga; habere, ko n»a mango tekau ma rinii o aua ika kua rerc mtii ki roto ki le hunga, to pekenga katoatanga otc hunga ra kite poli, liuri ake aua ano tc takere ki runga, a, poto katoa am r.iton kite moana. I te orokoputanga mai o nga mango, Uihni i tahtiri kite ngau i nga tangata ; i roto i aratou e tukorokoro 1.111 p.'kepeke ana. Kopikopiko nei, naw.ii, a,—ka nue tetalii o nga langa\i, ko tetalii o nga waewae riro katoa i te man"o. Ka rongo ratou kite ha ote toto, ka rei a mai e nga mango, ko ctahi i iignun, poro pu nga wae, ko ctiihi i totoliu 110:1 iho i te wchi. Ahakoa kua tulata le mate ki-a'l'eMote, malii lonu ki le whakahau i nga boa ; a, ala whakarongo ana nga langata ki tana tono. | Ka rongona te reo o tiiua apiha ra i roio i tc mate; pupuri ana nga tiingata i ora ake kite kaiahi ole poli. Ko Te Mete kite kei ote poti pupuri nvii ni, ko ana waewae ki le-po-hutuhutu ite wai, ko tana reo kite karnngaranga ntu ki nga tangaln. Otira, mawai o riri nga mango, kua kai ratou i te toto langata. Mutu kail ano tc whakakarcknro ite tai ki nga waewae o Tc Mete, e anga ana tana titiro kite riu o te poti, ka puta tetalii mango, ngaua am nga waewae crua, poro ana i runga ake o nga turipona. Me.i noa a Te Mete kia buna tana mate, otira, kihai i taea e ia, nue ana ia ite mamac. Ka rongo n.'n langata ra kite auctanga ote to ratou ranu.uira, k i kite atu ka marcre nga riiua i tc poti, ka hikiti i in ki roto ki to kei o te poti. laia l» takoto humuhumn ra, ka puta ano tana kupu ki nga tangata, kite whakahau kia tiherua le poti kia ora ai ratou, a, ka mea atu kite liungo i ora—" Ki tc mea, ka ora ctahi o koutou i tenei po mate, e hoki kotitou ki Hameka, meinga atu ki a le Amira, ko tana kupu kihai i kapea. ' Kihai i ata mutu te kiki ole npiha ra titaha ana te poti i te pekenga o tetalii o nga tang >ta ki roto, laka nna a Te Mete ki tc moana, totoliu tonu iho. K i totoliu to ratou rangatira, ka auc nui te hunga ra, ko ctahi kite tangi, ko ct.ilii kite kanga ; tokorua ano tan. ata i ahua m trie. Ko le poti ra i hurihia ano e n"a tangata ite pekenga ki runga. Ko e talii i runga i te takeve noho ai, ko etahi i wliiu i a ratou kite moana, ho et ihi i pan i ng i mango le kai. No te waru o nga haora i te aliiahi ka tahuri tc puke ra; i mea le hunga tokorua i ora, lae rawa atu kite iwa o nga lioara kua mate katoa o ratou boa. Iki pea nga puku o nga mango, a, ka whakalara te tokorua ra i a r un, kotahi i ma le ihu, kotalii i ma te kei, eke ana rao ki le poti tilieru ai. Kihai i roa e tilieru aua ka n.* nia tc poti ra ite wai. I iuia
ana raua c to ngcnge, nolio ana ki raro, okiaki ai. Kiliai i roa ka liokiamai c nga mango ra, tnliuri nna ano te tokornara ki to rao nialii tilicru. Kan |iaere ana i te tulia ole piti nga mango ra, a to taea to liuri, ka kau atu kite nni ole monna, ka orate tokorua ra. Na te nialii toliu o te Atua ka puta cnei moino ; takoto ana tc lmnga ra kite nine, lie mea lioki ka ora i nga mango. Ko tetalii kite kei moe mai, ko ictalii kite ilm, te korikori, te alia, i tc welii pu o rana, kci taliuri ano te poti, Oho raw# ake i to rana moe ki ao te ri ; otira, lie ra alia ki a raua. kaliore lioki lie k.i, lie wai ra nei, liore lie ra nio tc poti ; liaercmii lioki te tikaka o te ra—hera. ki a raua ua rao, kcilieu lie put uiga. Kiliai i matauria to raua roangi ki wactiga moana, otiia, ko te liialiai, ko te wlu-imt o raua—nui atu. 'l'e nohoanga ilio o tet-dii ki tc kei, ko tota'.ii ki tc ilm; kite noa no ka ma mai lie ra kaipuke i tawliiti. I to raua kitenua e anja mai ana te puke, lie nui to raua liari. Ko to raua poti, kiliai i kitea e te puke ina lioki, ka tika lonu, a, k.i wliakaaro raua mc ake paliurc, ko reira raua mate marie ai ki ivncnga moana. Wliakanntamitau noa rau:i kia iVuhia nga taiimanu o tc poii liei hoc, a, (c taea, ka aue mnori. I konci ka mea tetalii, ki tetalii, —" Kite penei tonu taua, me patu tetalii o taua liei oranga ma tc mea i toe ; ekore lioki tenci liiakai e taei te pclii. 'J'euci te wliikaaro mo taua, ko an me marere ki to moana, me kau atu wliaka-te-puke ra, me kore ra nei e roknliiua i te waeliapetanga mai. Kite mea ka lvopukia, ka ora talii taua, ki ic kaliore e pai am kii mate nu. Kite kite koe i tc mango, kei auctia ake kei wclii au, engari maku ano au e wliakauaua ki to taupatupatu ki a ratou. [noi koe kite Atua mokii, kia inoi taua." Koropiko ana te tanga'a ra i Iconci, mea atu ana kite lioa, "Ma tc Atua koe e wliakapai !" Marere ana kite moana. Kan nei, kau nei, a rokolianga noatia te puke ra; i aim te kail kite ilm 1110 te wliiuiv.a ote whakaheke ki a ia. No tc panga ki te ilm ka taria tc wliiunga o tc whakalieke, a, tc puta lie tnngata. Ka kuperea mai e le tai, a, ka taea waenga nui ole puke ra ; wliakau noa ki ana matikuku tc u ki nga papa o tc puko, ka rerc liacre a le kci, a, mahue noa ia ki nuiri, liaerc am te puke ra. Ka wliakaaro te taugata nei ka mate ia, ka liapainga te reo kite tangi mnna, ka hiki ake i Una tinaua ite wai. I reira pu ano, ka puta lie tangata i tain puke, ka kite i tcra e kau ra, a, ka meinga atu ki hoa. Kongo kau [,no nga tangata o te puke ra, ka huriliia te ilm, ka tanyohia ake te tangata ra, a, tikiua ana te men i maliue kite poti ra. Hhara tenci korero i tc mea tito noa ake. No le uenga aiu ole liunga i ova nei ki Hameka; Ika wliakawakia mo te tahuriianga o to Ttou I . ' kaipuke ; no taua whakawakanga 1 p..ta ;u cnei korero wliakaaroln. Kili.ii te tokorua nei i r iri amo te puke i t.ilmri, engari, i whakanuia raua ki nga malii o te Kuiui no tc me.i, kuti kitca to raua urnito raua manawanui.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510116.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 54, 16 January 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
2,589TE PAUNGA O ETAHI TANGATA I TE MANGO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 54, 16 January 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.