Reronga Poll Wlia7ttii£ii 5 .a5, I AK A R A NA, lie lohu no Ic Ickttu ma luh> n y/r. t v 11,0 tc nohouugn iho o Ic I'liichr. 'i r -i tcil/ii. IE rroco o tfni:i mca, ico rc K.uvvr; ■, rr-ro. His K\c. Majoh-Gekfrai. G. D. I'm-, K. 11. Wenittei, IlANiixn TI: ?!), iPjl. Kui liliro mo ngu ivcAu lac—!<"•. IVpc llamuni:—Captain Salmon. Runanga rangatira o icnci mca : Captain iSai-sioh Captain D.w.ov Mr. D. Huiin Captain Lave, fiSlh Regiment Mr. 'l'. la.uis Lieutenant I'acf, sSih Rcinunt Mr \V, Dain. W[l AK ATAITAI NO A TUATAIIi. Ulu X . Tnpokoiangi X Kri nga poti whai papa lakalakalii, mi- t: at 11 i uga tana 20, anga ilm ki n-ja t:ii>:i (.•:>>"> H torn nga poti ki tc lercnga. TUARUA. Utu X . Tapukoi-aiiga X . Hi: p.iii i nga hoc nonohi nua; lit l.iin ; y matau nnakc ki tc hoe. Kloru poli ki t-.- !:t" nga. TUATORU. Utu X . Tapokoianga X llci nga poti hoe rarahi fun, ICr.li.i in'.i poti ki tc hocnga. TUAWIIA. Utu X . Tapokoianga He poli iita taouga, kaua c lioki iho i u ; v (ana coiio, Kriiua poti ki Ic reicnga. Kiu.i nga utu, mo le mca matamua, mu Ic mca i inuri atu. Ki tc meacloni auo poti ki le m-e----nga, kotalii ano c ulna, ko to puli li-ie, TUARIMA. Utu X . Tapokoianga £ lie Poti Wcra, kia lima nga hoe. I.'ioru nga poti ki tc hocnga lvi tc mca crima nga poti kite rercnga, cnia nga utu, mu to uiea tere, mo te mca i imiri atu, a, me ivhakahoko nga utu mo te whakatapokoranga o to toru » uga poti. TUAONO. Ulu £ . Tapoko noa. He Waka Maori tua ririki ; kia tekaii : Ri;a ki runga ki ia Waka, ki ia Waka. Kiua uga r.tu, mo (e mca matamiia, 1110 Ic mca i muri atu. Krouu ano Waka ki tc imon:*-.'.. TUAWIIITU. Utu X . —Tapokoianga X lie J'oti Kiki, e wha nga ii j ma nga n;alau anakc. b'luru nga poti ki to TUAWARU. Utu X . Tapokoianga X lie poti whai-ra, i nga tana crima liacii: i!i.>. Ktoru nga poti ki tc rercnga. TUAIWA. Utu X . Tapoko lioa. lie Waka Maori, tonio tonti i te tan : ;-ila E torn nga Waka ki le hocnga. TUANGAIIURU. Utu X . Tapokoianga X lie poti hoclioc, cilia nga hoc, Kloai 1 poli kite hocnga. TUANOAIIUItU MAT-AIM. Utu X . Tapokoianga X He poti pararalii nga kei, kaua nga takcie . neke alu i le 25 putu ; kia ivha nga hoc. Ivo nga tikanga. ko nga ulu me era alu unkci telahi alu tainga. PANUITA N G A . OK mca alu tcnci ki o niatoii hoi, mingi kai-luhilulii injji, me waihu ValiM nga pukapuka c lukua mai ana 1110 le Karnc Maori ki le wliare o Te Rcivrli, Kai-uhaka maori ; i le lmarahi, Arapel', i Akai-.ina.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510102.2.4.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 53, 2 January 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
467Page 1 Advertisements Column 4 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 53, 2 January 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.