KO nga tuhituhinga katoa o tenei Nupepa kua oti le apiti ki tc ingoa o tetahi o nga Apiha o te Kawanatanga ; kia mohio nga tangata katoa, na te Kawanatanga pu aua korero. Na te Kawana i mea, C. A. Dillon, Tino Kai-tuhituM. Whare tnhitnhi, Akarana, Oketopa 20, 1850, KUA pai a te Kawana kia waiho a George Sisson Cooper, Esq., Te Kur,\, hei malii i nga mca o te whare tuliitulii o nga tangata Maori i nniri i a Te Tirini—the Honourable Const antine A. Dillon. Na te Kawana i mea, Andrew Sinclair, Tino Kai-tnhituhi. Wliare Tuliitulii, Akarana, Nowema 11, 1850. NO te ritenga o te rarangi te run-te-kau, o te Ture mo nga Kaiwliakawa, kua wliakaritea c aliau anei rangatira Maori, na ratou nga ingoa i tuliituhia ki raro nci, hei hoa wliakawa mo te'tino Kai-wliakawa ki Mangomii, ara, hei kai whakarite mo nga tautohetohenga me era atu ho o nga tangata Maori ki a ratou whakalangata Maori katoa o taua walii:— Ko Pumn, o Pukepoto, lie Rangatira no Te Itarawanui. Ko Popota, o Maungatiti, he rangatira no Kaitote. Ko Mokoaki Kokati, o Parengarenga, he Rangatira no Te Atipori. Ko Hoiip.pa Pouta.ma, o Pukewliau, he Rangatira no Ngaitakrto. Ko Norr.RA Panakareao, te tino Rangatira o raro atu o Mnngonui. G. GKKY. Na le Kawana i mea, Andrew Sinclaih, Tino Kai-tuliituhi. - OKA NGA MO TE KOItOPUTAPUTA. HE mea atu tenei, kia rongo nga tangata e liialiia ana kia okaia, kua tac akc ki tc Wliare Turoro i Pnkckawa te rongoa ino te okanga ; ko nga Manei, mc nga Taitci, i te 10 o nga liaora o te ata noho ai a tc Rata ki tc whare turoro, hei oka i nga tangata Maori katoa c mca ana kia kaua e pangia c tcra taru kino pu, e te Koroputaputa. lIE KAINGA WHIRI TAURA HE WAJHIIIOU. HEI TE HUARAIII O lIOPEHANA, KU A timnti le whiri taura a lIEMI KAUARU i tc liuarahi o Hopiliana, i paliuki atu ote whare karakia o Pikopo. E oti i a ia nga mea c hialiiiitia ana c tc tanguta kia hanga c ia. Ko nga mea cnei c mahia nua— Te Whakahekc mo tc vcwa kaipuke—iti ia nci, rahi ra nci Tc taura iti pani a runga kite la, me era atu Tc oho kamura mc era atu Te alio whakatatutu, te alio hi ngohi, te alio whakairi kakahti Tc miro takai taonga, tc miro ta kupenga Te kupenga liao iko, ua tonoa kia tataia e tc thiigata. Akarana, Akuliata tc 22, 1850.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18501219.2.4.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 52, 19 December 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
420Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 52, 19 December 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.