Rerenga Poti Whaltataitai, I AK AItAN A. le Ivtiu no le tckau ma taJii o nga huringu lau n.o tc nohauttga iho o tc I'ukcha ki enc wtihi. TE UrOKO OTFNEI MEA, KO TF. KAIVANA MANO, His Exc. Major-general G, D. Pitt, K. H. We.S'ETEI, HaNUERE TH 29, ISSI. Kni liliro mo tig't waka /ere—Ko Pene Hamf.nk—Captain Salmon. Runanga rangalha o tcnci mea - Captain Daloy Mr. D. Burn Captain Laye, 58th Regiment Mr. T. Lewis Lieutenant Page, sSlh Regiment Mr J. W. Bain. WIIAKATAITAI NGA TUATAIIL Utu £ . Tapokoranga £ Kci nga poti wliai papa takatakalii, inc era atu i nga tana 25, anga iho ki nga tana erima. E torn nga poti ki tc rcrcnga. TUARUA. Utu X . Tapokoranga £ . lie poti i nga hoc nonolii crua; he hunga mal&u anakc ki tc hoc. Ktoru pott ki tc hoengaj. TUATOUU. Utu £ . Tapokoranga £ . Hci nga poti hoe rarahi erua. Kwha nga poti ki le hoenga. TUAWIIA. Utu .C . Tapokoranga X . He poti uta taonga, kaua c hoki iho i nga tana eono. Erima poti ki tc rcrcnga. Erua nga utu, mo tc mea matamua, mo te mea i intiri atu. Kite mcaetoru ano poti ; }ft to rcrcnga, kotalii ano c ulna, ko tc poti tercV.. TUARIMA. Utu £ . Tapokoranga £ . He Poti Worn, kia rima nga hoe. I'toru nga poti ki tc hoenga Kite mea eriina, nga poti kite rcrcnga, crua nga lilu, mole mea. tcre, mo te mea i muri atu, a, mc whakahoko nga utu mo tc whakatapokoranga o te torii o nga noli.
TUAONO. Utu £ . Tapoko noa. He Waka Maori tua ririki ; kia tekau ma iuja ki riuiga ki ia Waka, ki ia Waka. Erua nga lit 11, mo te moa inataniua, mo Il> mea i inuri alii. Kiouu ano Waka ki to liocnga. TUAWIIITU. Utu £ . Tapokuranga £ . lie Poti Kiki, c wlia nga ho:-, ma nga ma» tau anakc. I'.'toru nga poll ki tc liocnga. TUAWARU. Utu £ . Tapokoianga £ . He poti whai ia, i nga tana crima haore ilio. Etoru nga poli ki tc iciengn. TUAIWA. Utu £ . Tajioko noa. He Waka Maori, tomo lonu i te lingila K torn nga Waka kite lioenga. TUANGAIIUIIU. Utu £ . 'l'apokoranga £ lie poti linclioc, ercia nga hot', Ktoru nga poti kite hoenga. TUANGAIIUIIU MATAIIf. Utu £ . Tapokorauga £ . He-putt pavaralii nga kei, kaua nga lakeie e neke atu i te 25 pulu ; kia wha nga hoe. Ko nga tikanga. ku nga urn 1119 er ;i tetalii atu tainga. I'ANUITANGA, JE mca atu tenci ki o matou hoa, me nga kai-luliitulii mai, me wailio katoa nga pukapuka e tukua mai ana 1110 tc Kmcrc Maori kite ivharc oTe ltewnti, Kai-wliaka-maori j i tc Intarahi, Aiapcla, i Akaivuia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18501121.2.4.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 50, 21 November 1850, Page 1
Word count
Tapeke kupu
436Page 1 Advertisements Column 4 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 50, 21 November 1850, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.