HE KORERO TARA.
Te Kaihe raua ko te Kuri. E whakahoa ana nga mea i hanga ete Atua e whakahoa ana tetahi, ki tetahi. Otiia, kihai te kaihe nei i pu kia whakahoa atu ki a ia ictalii atu kaiarclic ; na tc alia ranei tcnci wliakaaro ana, inahuki ho mca lignkau nnrie Icnci mca tc kailic. E liacvc ana tana kailic i wacnga koralia, ko tc kuri kite talia liacre ai; Uo to raua raiigalira ki muri lnicrc mai ni, kiliai i roa te liaeionga o tc langata, ka tako'o ki tc nine. I tana takiwa pit ka talmri tc k:iilie ki tc kai tarntarn, pono pit lioki lie tvalii otaota, a, kalia toiui tc kai, lie mca liuki ka rekaina. Kahore lie jmwlia o tana walii; otifa, kiliai i m.iliaralia e te kailic Ic ngaronga o tcra kai pai nun, kai noa ki nga ocaota noa ilio, c tnptt ana ki tana walii. Ka lata, ka mate te knri ra i tc liiakai, n, nieinga atn ana ki tc kailie, " E hoa c ! piko ilio, kia liaerc atn ait ki tc kai i nga taro i tc kctc i ton tnara." Ilore lie kiki otc kailic, kai toiui i to tarn, i wliakaaro lioki tana taringa roroa, ckorc tana polio e liolioro tc ki. 'i'olic nci to kuri ra kia tnoliit tc kailie, a—roa noa. Ka tiui.i pea tcra tc liolia i tc tolicnga o tc kuri ra, a, ka mca akc—" E lion, tarn tc olionga o to laua rangatira, mana o koatu ki a koc ho kai; ckorc c roa." I a raua c korerorcro .•inn, ka pitta tctalii atn kainrelie, i aim mai i tc ngaliercliere—lie wuiulii tcnci kararelic, c rapit lucre ana i to kai mana. Kite kail ano tc kailic i tera, ka pa tc karanga ki tc kuri, kia liaerc mai lici ltua mon i. Kiliai to kuri ra i korikori, kiliai i alia ; meinga alu ana ki te kailic, " E lioa, —liacre koc e onia, kia ara ra ano ton rangatira ; ckorc ia e roa. liaerc c onia, —nci ano. Kci alia koc tc rokoliina ai ai ctc wuiulii? Wliana te pipapa kia wane tc ngaivlia, c lion ana lioki nga rino o on waewac, me akc ia male raua i a koe." Mutu rawa akc enci korero, kua mail tc kailie ra i te wuriilii, okc noa Una taringa roaki teoinn, ngaua roroalia ana e te wuiulii, mate tonu ilio.
He i'aiiiko IoAKA. —K niea ana te luliiLiilv.fTign o telahi nupepa—" He nui le pai ote pahiko poaka o Te Wliiti i Oketona ; ekorc e taro, ka wliai main nga poaka o tana ivalii. Kia ulia ti kau ma warn poaka ki roto ki taua paliiko kotahi, ivalii iti ka ki laua niea i te poaka. He kanga te kai a ana poaka, he mea huri, inuri iho ka kohuelia. Holioro tomi le nuiiiii o te poaka ua whaiigainga ki tela kai, ka nui pea te rawa o te liuiiga whangai i aua poaka. He kai pai rawa te kanga 1110 te poaka, a, e iti ilio ana te ulu i te pare ua kohuelia."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18501107.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 49, 7 November 1850, Page 4
Word count
Tapeke kupu
524HE KORERO TARA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 2, Issue 49, 7 November 1850, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.